ARTEL GEOPOLITIKA

by www.artel.co.yu - <office@...>

1. IZLAGANJE SAMIJA SADOUNA, ambasadora Iraka u SRJ, O TERORIZMU I
TERORISTIMA
2. HUAN SANCHEZ MONRO, Ambasador Kube U SRJ: Terorizam - sta je to?


===1===

IZLAGANJE SAMIJA SADOUNA, ambasadora Iraka u SRJ,
O TERORIZMU I TERORISTIMA

BEOGRADSKI FORUM ZA SVET RAVNOPRAVNIH
OKRUGLI STO: MEDJUNARODNI TERORIZAM
22. januar 2002.

"Terorizam", "teroristi" i "dr?ava terora" su termini koji
su u?estali u opticaju, posebno od dogadjaja 11. septembra
u SAD-u i dalje - ubrzanim razvojem koji se zavrsio ratom
protiv Avganistana, koji je nazvan svetskim stecistem
terora.Rat koji se i dalje nastavlja uprkos stradanju na
desetine hiljada nevinih ljudi koji su ?rtve ameri?ke
masinerije smrti sa izgovorom "borba protiv terora i
terorista".
Mo?da posebo privla?i pa?nju ?injenica da uprkos poznatom
shvatanju i zna?enju, u re?enicima i politi?kim
enciklopedijama: zna?enje koje i sada vlada (ameri?ko
zna?enje) ovog termina, jer zbog velike u?estalosti preko
gigantskih ameri?kih i zapadnih medija gotovo da je pravo
shvatanje i zna?enje ovog termina izgubljeno posto su mu
amerikanci dali ruho koje odgovara njihovoj politici sa
ciljem (amerikanizacijom sveta), odnosno "ameri?kom
hegemonijom".
Terorista je onaj ko ne izrazi sau?es?e Americi i koji ne
ka?e Busu: "?ao mi je zbog doga|aja 11. septembra ... ";
terorista je ?ak i onaj koji je izrazio sau?es?e
porodicama ?rtava. Savet Busovoj administraciji da ne ?uri
sa optu?bama koje upu?uje ovamo ili onamo i da bude blaga
i precizna, i da bez ?urbe vrsi istragu radi otkrivanja
zlo?ina i da se razumno i mudro ponasa sticajem neoborivih
dokaza, i da izbegava ihitren odgovor nasiljem jer to samo
vodi do jos ve?eg nasilja, kao sto je uradio Irak uputivsi
tri poruke od strane predsednika Sadama Huseina vladarima
i narodima Amerike i Zapada.
Busova administracija svrstava ga u onu drugu grupu, a to
je grupa terorista. Prema ovakvom ameri?kom shvatanju
terorizma i terorista ameri?ki predsednik D?ord? Bus
mladji je podelio svet na dva dela i nema tre?eg, onog
koji je sa Amerikom protiv terorizma i nije terorista. Sa
druge strane imamo teroristu, a to su oni koji nisu
izrazili stav koji zna?i poni?enje i zadovoljava vladare
Bele ku?e. Zvuci zla prate ameri?ki rat ?ija je prva ?rtva
Avganistan na dugom i otovrenom spisku.
Ovo ameri?ko shvatanje terorizma i terorista, ne ?udi
ljude koji su upoznati sa istorijom i pravom slikom
Amerike i kako je ona nastala. Politi?ari i donosioci
odluka u Vasingtonu se di?e time da su nasilje i
kolonijalisti?ki ekspanzionizam deo ameri?kog nasledja na
kome po?iva SAD.
Ameri?ki analiti?ar za strateske studije Benjamin Swarter
daje primer isterivanja starosedelaca Amerike, Indijanaca
i okupiranje njihove zemlje. Ameri?ki lideri se ose?aju da
su superiorniji i da ceo svet mora da ih slusa i kle?i
pred njima, sto je i bivsi ameri?ki sekretar Olbrajtova
izrazila na Samitu 7 velikih 1997. g. kada je rekla: "Mi
stojimo na ve?oj visini i vidimo dalje od onog sto drugi
vide", i dodala: "Amerika je dr?ava bez koje svet ne mo?e
i svet mora prihvatiti univerzalno liderstvo".
Mo?da su okolnosti koje su sledile posle hladnog rata
pove?ale ose?aj siline kod vladara Vasingtona do te mere
da je Predsednik Sadam Husein opisao:
"To je sila koja je nadvladala ameri?ki um pa su izgubili
razum i da su se opili razornim, praznim i slepim
zadovoljstvom da svet poklekne i prihati njihove ruke".
Zatim su po?inili strasnu agresiju protiv Iraka 1991. g. i
nametnuli razornu blokadu koja jos traje. Posle toga
ameri?ki svetski terorizam se oslobodio i intevrenisao u
niz zemalja medju njima Somalija, Panama, Ruanda, Burundi,
?e?enija i Jugoslavija , na koju je uticao u raspar?avanju
na vise malih dr?ava i napao je zajedno sa NATO-om 1999.
g. i nametnuo katastrofalnu blokadu, sto je rezultiralo
razornim posledicama.
Ono sto je Amerika ?inila u razli?itim krajevima sveta od
kada je ostala sama na medjunarodnoj sceni kao lider
koriste?i svoju perfidnu snagu za tzv. "Novi svet" - to
Amerika ne naziva terorizmom i smatra ga potrebnim radi
zastite svog nacionalnog interesa?! A nju nije briga za
interese drugih. Tu se jasno pojavljuju i dupli standardi
u ameri?koj politici. Ko slepo slusa nju, je veliki
demokrata i nema veze sa terorizmom, iako je diktator, a
njegov re?im se ni najmanje ne bazira na demokratskim
principima slobode i postovanja ljudskih prava?! A ko se
ponosi svojom politi?kom voljom i brani nezavisnost i ?ast
svoje zemlje, Vasington ga stavlja na vrh spiska
terorista?! Isto kao sto se desilo bivsem predsedniku
Slobodanu Milosevi?u koji je poslat u Hag u opasnom
medjunarodnom presedanu. Mo?da jedan od na?ina
omalova?avanja celog sveta od strane vladara Vasingtona je
da Ameri?ki kongres stavlja nacionalni i lokalni zakon nad
medjunarodnim zakonom i medjunarodnom bilateralnom
saradnjom i zapo?eo saradnju sa dr?avama kao da pripadaju
Americi i nad njima primenjuje svoj lokalni zakon. Donosi
niz ilegalnih interventnih zakona, mdj|u njima Zakon o
dr?avama koje su se odmetnule od zakona, Zakon zastite
religije i verskih zajednica, Zakon o postovanju ljudskih
prava, Zakon o terorizmu i zemljama pokroviteljima
terorizma, Zakon o oslobadjanju Iraka koji predstavlja
otvoren primer zavere protiv Iraka. Medju ostalim izdatim
zakonima je jedan koji dozvoljava sudjenje optu?enih
terorista pred vojnim sudovima i Zakon o odobrenju
ameri?koj armiji da intevrenise u bilo kom delu sveta. Svi
ti zakoni su u stvari nepobitni dokazi je Amerika dr?ava
koja se bavi terorizmom kao i da je njen pokrovitelj,
upotrebljivaju?i svoju perfidnu snagu protiv onoga ko se
suprotstavqa njenoj politici ?iji je cilj apsolutna
dominacija nad svetom i njegovim bogatstvom.
Ko je osim Amerike poslao svoje vojne snage preko okeana
da bi bacili 110 000 tona bombi i projektila na ira?ki
narod i unistili svu infrastrukturu i pobili nevine ljude
i medju njima vise od 1, 25 miliona ira?ke dece agresijom
i strasnom trajnom blokadom?
Ko je upotrebio medjunarodno zabranjeno oru?je osiromaseni
uranijum protiv ira?kog i jugoslovenskog naroda?
Ko podr?ava i stiti izraelske cioniste pod rukovodstvom
Sarona koji svakog dana ubija nevinu decu naseg
nenaoru?anog palestinskog naroda, i rusi ku?e palestinskom
stanovnistvu? Zar to nije Amerika i njeni sateliti? Ti
njeni zlo?ini su pravi terorizam, i ona je prava dr?ava
pokrovitelj terorizma.
Kad pru?amo te dokaze to ne zna?i da smo protiv suzbijanja
terorizma. Niko u svetu vise od naseg miroljubivog naroda
ne stoji toliko protiv terorizma. Arapi i muslimani su
zagovornici mira, bezbednosti i stabilnosti. Islam je vera
vernosti, milosrdja, prijateljstva i mira, isto kao sto je
tolerantna hris?anska vera. Zato nasim narodima je najvise
potreban mir, sigurnost i stabilnost, zato sto smo trpeli
kroz istoriju nepravdu, agresiju i teror velikih dr?avnih
imperija.
Svetu je danas potrebno da definise koncepciju i zna?enje
terorizma pre preduzimanja bilo koje akcije pod plastom
"rat protiv terorizma", sto je Irak zatra?io na zadnjem
zasedanju generalne skupstine i na sastancima Arapske lige
i na drugim medjunarodnim skupovima, upozoravaju?i na
opasnost od raspustenosti bez kontrole, da ?e neke druge
sile upotrebiti to u skladu sa njihovim planovima,
namerama i interesima, kao sto to danas ?ini SAD u
razornom nepravednom ratu protiv avganistanskog
miroljubivog naroda i pretnjom drugim dr?avama radi
politi?kih obra?una razotkrivenim namerama i ciljevima.
Nacionalna i ljudska obaveza zahteva od svih dobrih u
svetu i svih ?asnih i rodoljubivih ozbiljnost u definiciji
i zna?enju i shvatanju terorizma, ina?e ?e lider novog
sveta i njemu sli?ni potopiti svet sa vise krvi nevinih u
ime suzbijanja terorizma.

DR. SAMI SADOUN
Ambasador Iraka u SRJ

===*===

HUAN SAN?EZ MONRO, Ambasador Kube U
SRJ:Terorizam- sta je to?

Izlaganje Ambasadora Kube u SRJ, Huan Sancez Monroa, na
okruglom stolu Beogradskog foruma na temu "Medjunarodni
terorizam"
22 januar 2002

Ja bih sa ovog mesta prvo hteo da izrazim svoju najdublju
zahvalnost rukovodstvu Beogradskog foruma koji me je
pozvao na ovaj okrugli sto.
Ovo je jedan akademski skup i zbog toga ne?u mnogo da
govorim o zvani?nom stavu Kube, iako ?u, naravno, dati
nekoliko zvani?nih stavova Kube. Umesto toga bih podelio
sa vama neka razmisljanja na akademskom planu, da bismo
bili podjednaki.
Mislim da ova rasprava ima izuzetan zna?aj jer se
?ove?anstvo nalazi na raskrsnici. Svi mi koji u ovom
tranutku ?ivimo na ovoj planeti, nesumnjivo odlu?ujemo o
sudbini ljudske vrste. Naravno, budu?nost ?ove?anstva nije
u bombama, ve? u inteligenciji. Skupovi, kao sto je ovaj,
doprinose tome da se obogati nasa inteligencija. Zbog toga
?ine deo nase borbe za o?uvanje ljudske vrste. Zbog toga
je i ova debata va?na jer na medjunarodnom planu postoji
jedno veliko odsustvo. A to je odsustvo jedne stvarne i
sadr?ajne definicije sta je to terorizam. A odsustvo takve
definicije nosi sa sobom razne opasnosti. A to je opasnost
da ta tema, ili taj fenomen, bude samo parcijalno ili
selektivno tretiran. Potrebna je jedna integralna vizija
problema terorizma. Danas to ne postoji. Svako ima svoju
viziju. Ali, ako svako ima svoju viziju, ne?emo se slo?iti
oko ove teme. A ta tema je ozbiljna i taj fenomen opasan.
Terorizam nije nov iako se kao fenomen javlja poslednjih
godina. Naravno, ta ?injenica ima veze sa svim onim sto se
desava u svetu, a posebno sa procesom globalizacije i sa
neoliberalnim na?inom koji se name?e tom procesu
globalizacije.
Terorizam nije stran pove?anju siromastva, ni
produbljivanju razlika izmedju siromasih i bogatih
zemalja. Nije stran ni koncentraciji bogatstva u malom
broju ruku. Niti prepotenciji glavne sile ili glavnih sila
sveta. Niti nametanju tudjih vrednosti drugim narodima. Na
primer, ovde se danas govorilo o islamskom
fundamentalizmu. Ja sam dosta razmisljao o tom fenomenu i
svaki put sam sve vise ubedjen da su islamski
fundamentalizam kao i neke aktivnosti ekstremne levice u
nekima od najsiromasnijih zemalja, odgovor odredjenih
sektora koji se opiru nametanju stranih vrednosti
njihovima. Ne mo?e se o?ekivati da muslimanski narodi
promene navike, na?in ?ivota, a da se nista ne dogodi i da
niko od njih ne reaguje protiv toga na neki na?in. Mislim
da je resenje tog problema u primeni principa postovanja
drugih. Mnogo se govori o toleranciji, ja sam protiv tog
termina. Niko ne mora nikoga da tolerise, ali svi treba da
se postujemo. Nedostatak postovanja drugoga je jedno od
glavnih zala sadasnjeg sveta. Veliki i mo?ni zamenjuju
postovanje prepotencijom. Ako im se nesto ne dopada u
Jugoslaviji, oni dodju i bombarduju. Ka?u da je ovde
ubijeno ne zna se koliko nedu?nih kosovskih Albanaca. A
niko ne govori o nedu?nim Srbima, a isto tako i Albancima
sa Kosova koje su ubile NATO bombe.
Ka?e se da su Bin Laden i Talibani ubili ?rtve u Wujorku,
Vasingtonu i Pensilvaniji. Vise od 4 hiljade nedu?nih je
poginulo u tom zaista divlja?kom aktu. Ali se ne ka?e
koliko je nedu?nih Avganistanaca ubijeno od ameri?kih
bombi. Niko tu ne izvla?i ra?unicu. Ta prepotencija vodi u
provaliju, a ne ka resenju problema terorizma.
Preduzet je rat da bi se uhvatila dva ?oveka za koje se ne
zna gde su. Masakriran je jedan narod bez ikakvog
rezultata. Kuba je od po?etka govorila da to nije na?in.
Ali je kubanski glas ostao usamqen u medjunarodnom
kontekstu. Svi su aplaudirali agresiji protiv Avganistana.
To je tu?no, ali je ?injenica. Ali osim toga, prepotencija
velikih ih je dovela do podsticanja terorizma. Danas se
pojavljuju teroristi?ke organizacije koje su delovale u
Jugoslaviji i koje je ameri?ka vlada sada zabranila. Iste
te organizacije kojima su oni pomagali.
U slu?aju Kube ne mo?e biti ilustrativnije. Nedavno smo u
Havani obele?ili 25 godisnjicu divlja?ke diverzije na
jednom avionu Cubane de Aviacion u toku leta. 78 nedu?nih
Kubanaca, Nikaragvanaca i Korejanaca su bili razneti u
komade u vazduhu, zbog bombe koju je postavila jedna
organizacija ?ije je sediste u Sjedinjenim Dr?avama.
Intelektualni autori tog zlo?ina su na slobodi u
Sjedinjenim Dr?avama. A materijalni izvrsilac tog zlo?ina
je od pre godinu i po dana zatvoren u Panami, i to je
gospodin Posada Cariles. Bio je uhva?en tokom organizacije
Iberoameri?kog samita u Panami dok je pripremao atentat na
predsednika Fidela Kastra. A njegov plan je bio da izvs{i
visestruko masovno ubistvo. Jer je usput mogao da ubije i
mnoge druge predsednike iz razli?itih zemalja koji su
prisustvovali Samitu. Danas ?ine sve napore da on bude
oslobodjen iz zatvora. Problem je u tome sto nije zgodno
da gospodin Posada Cariles govori i da se pojavi na sudu.
Vi ste isto tako sigurno ?uli za jedan lanac atentata koji
su pre dve-tri godine bili izvedeni u hotelima na Kubi.
Taj lanac atentata je lisio ?ivota jednog italijanskog
turistu, a nova sredstva koja su koris?ena za to poti?u od
jedne organizacije koja se nalazi u Sjedinjenim Dr?avama.
Niko od ?lanova te organizacije nije izveden pred sud. U
ovom trenutku se u Sjedinjenim Dr?avama nalaze petorica
kubanskih sunarodnika koji su osudjeni na vrlo stroge
kazne zbog tobo?weg zlo?ina spijuna?e, jer su kao deo
kubanske bezbednosti branili nas narod od teroristi?kih
akata.
To je politika dvostrukog morala koju u vezi sa tim
odr?avaju Sjedinjene Dr?ave. Tako da je tim putem, drugovi
i drugarice, jako tesko da se svet oslobodi terorizma i
jos vise da ?ove?anstvo pre?ivi.
Stav Kube o tome je jasan. Mi smo protiv terorizma ma
kakav da je i odakle god da poti?e. To nije stav koji se
izra?ava sada, posle 11. septembra. To je stav koji je
prvi put izra?en 18. oktobra 2000. godine tokom
Iberoameri?kog samita u Panami. Kuba je bila, i jos uvek
je zabrinuta, zbog problema terorizma. Mislimo da je to
pojava protiv koje se treba boriti, kao sto se bori protiv
droge, protiv ilegalnog prometa ljudi, protiv belog roblja
i mnogih drugih svetskih nesre?a koje su se, zahvaljuju?i
neoliberalnoj globalizaciji, pretvorile u socijalnu
pandemiju za ?ove?anstvo. U toj borbi je va?no da budemo
jedinstveni. I da diskutujemo. I da usaglasimo kriterijume
i konceprte, jer taj rat moramo da dobijemo idejama.
Hvala lepo.