6719 U Zagrebu osnovan Savez Jugoslavena


(E' stata fondata a Zagabria la Lega degli Jugoslavi: di seguito il comunicato stampa, un articolo e una intervista apparsa su Jutarnji List. 
Maggiori informazioni al sito internet: http://www.nasa-jugoslavija.org/ )

---

Da: "Zlatko Stojkovic" 
Data: 22 marzo 2010 21:12:27 GMT+01:00
Oggetto: Osnovan Savez Jugoslavena
 

Dragi prijatelji,

Drugarice i drugovi,

Dame i gospodo,

Savez Jugoslavena je postala stvarnost.

Molimo vas da priloženi tekst objavite na što više web stranica, na što više foruma, portala i mail adresa. Što više ljudi čuje za nas, više će nam se ljudi pridruživati. Postati ćemo jači, snažniji, uticajniji.

Ukoliko smatrate potrebnim, prevedite ga na strane jezike i objavite ga.

 Unaprijed se zahvaljujemo na aktivnosti.

 

Press služba

Udruženja "Naša Jugoslavija"

Zlatko Stojković dipl.ing.

Dalibor Tomić


UDRUŽENJE „NAŠA JUGOSLAVIJA“ 
 
SAVEZ JUGOSLAVENA 
 
Saopštenje za javnost 
 
Na inicijativu članova koordinacionog tijela Udruženja "Naša Jugoslavija" u Zagrebu je dana 21. 03. 2010. godine održan osnivački skup Saveza Jugoslavena. Zadatak koji su prisutni pred sebe postavili jeste provoñenje aktivnosti koje će omogućiti da se nacionalnost Jugoslaven uvrsti u red službeno priznatih nacija u svim zemljama nastalim na području nekadašnje SFRJ. Kao sve ostale nacionalnosti tako i Jugoslaveni imaju pravo na udruživanje, javno izjašnjavanje, opredjeljenje prilikom popisa stanovništva ili pak organizovanje u razne društvene organizacije. I Jugoslaveni imaju pravo na očuvanje kulturnog identiteta, istorijske, umjetničke, jezične i književne baštine. 
 
Savez Jugoslavena će svoje djelatnosti usmjeriti u pravcu otvaranja javne rasprave o pravima Jugoslavena i njihove aktivne uloge u izgradnji demokratskog društva – temama koje su već dugi niz godina u javnosti negativno predstavljane ili potpuno tabuizirane. Jugoslaveni postoje, ponosni su na svoje opredjeljenje i jedina su alternativa nacionalizmu – jedinstven je stav osnivača Saveza. 
 
Osnivačkim skupom i formiranjem Saveza pripadnici nacionalnosti Jugoslavena nedvosmisleno su potvrdili neophodnost i opravdanost osnivanja jedne krovne organizacije u kojoj svoje mjesto mogu pronaći svi koji se osjećaju kao Jugoslaveni, tako se izjašnjavaju ili žele izjašnjavati.  
 
Osnovni zadatak Saveza je objediniti sve Jugoslavene bez obzira na njihovo političko, vjersko, polno ili bilo koje drugo opredjeljenje. Ciljevi i aktivnosti Saveza usmjereni su u pravcu njegovanja kulture i jezika Jugoslavena, njihovih običaja i tradicije, prezentacije kulturnih tekovina, razvijanja prijateljskih odnosa sa svim ostalim narodima, edukacija i vaspitanje mladih, jačanje veza sa Jugoslavenima koji žive širom svijeta, zauzimanje za meñusobno razumijevanje, toleranciju i poštovanje osnovnih ljudskih prava na slobodu, javno izjašnjavanje i opredjeljenje – prava koja su svakom pojedincu zagarantovana ustavima svih demokratskih država i meñunarodnim pravnim aktima.  
 
Savez Jugoslavena stoji čvrsto na stanovištu da je neophodno potrebno aktivno i neposredno raditi na prevazilaženju nacionalnih podjela, približavanju ratom zavañenih naroda na prostorima nekadašnje SFRJ, na stvaranju prijateljskih odnosa. Govor nacionalističke mržnje mora biti zamijenjen jezikom ljubavi i pomirenja. Posebnu pažnju pri tome treba posvetiti otvorenim razmjenama mišljenja o uzrocima nedavnih ratnih sukoba, a sa ciljem njihove sveobuhvatne analize što će neumitno dovesti do prevazilaženja nesporazuma i uspostavljanja povjerenja. 
 
Jugoslavenstvo predstavlja simbiozu svih zajedničkih karakteristika podneblja na kojem žive svi naši narodi, a Jugoslaveni posjeduju emotivni prostor pripadanja i poistovjećivanja sa jednim (Jugoslavenskim) identitetom, koji na poseban način obilježava naš mentalitet, naše istorijsko i kulturno naslijeñe i čiji je potencijal veliki i neprocjenjivo vrijedan. Jugoslavenstvo prevazilazi autističku moć razmišljanja svih koji su sami sebe ograničli „čistim“ i jednonacionalnim obilježjima ili uskogrudom ideologijom. To je suviše napredna ideja da bismo mogli očekivati da bude adekvatno shvaćena i prihvaćena od onih, koji na nju gledaju sa agresivnom arogancijom. Da li je to strah od boljeg? 
 
Pripadnici nacionalnosti Jugoslaven su u nekadašnjoj SFRJ, koja je kao i sve druge zemlje imala svojih dobrih i loših strana, imali priliku da budu ravnopravni svim drugim narodima i narodnostima, da učestvuju u njenoj izgradnji i razvoju, da zajedno sa svim drugima razvijaju svoje sposobnosti, izučavaju škole, proširuju znanje, imali su priliku da žive u zemlji u kojoj je čovjek stajao ispred profita, u društvu u kome je drugarstvo bilo važnije od egoizma i gdje je pripadnost cjelokupnoj zajednici bilo važnije od krutih i ograničenih nacionalističkih stega. Jugoslaveni nepokolebljivo vjeruju u kreativnost i pozitivnu dinamiku južnoslavenskih prostora i nisu opterećeni pečatima istorijske zaostavštine i potenciranja neznatnih razlika meñu plemenima, već daju prednost elementima spajanja duge evropske kulturne tradicije, a kao rezultat takvih nastojanja i pogleda pojavljuje se specifičnost zajedničkog identiteta, koji je apsolutno nezavisan od nekih starih ili nekih novih granica, te time po ko zna koji put na djelu dokazuje da granice ne postoje na kartama već isključivo u glavama ljudi.  
 
Često se i danas, s manje ili više prava, zna reći da smo u nekadašnjoj SFRJ živjeli s one strane „gvozdene zavjese“ i da smo samo s vremena na vrijeme bili shvaćeni i primijećeni. Pa, ipak su naša dostignuća u sferama muzike sporta, filma, književnosti bila i te kako prihvaćena i priznata širom svijeta. Pokazalo je to da Jugoslaveni posjeduju ogroman potencijal i da apsolutno zaslužuju da im se pruži objektivna mogućnost za dalji razvoj, koja im nije data. Jugoslaveni osjećaju potrebu i preuzimaju obavezu da svoje kulturno, istorijsko, jezičko, običajno i svako drugo nasljeñe objektivno i bez predrasuda proučavaju sopstvenim snagama i da ga predstave i prikažu svijetu bez miješanja pretencioznih posmatrača iz krutih i nadasve isključivih jednonacionalnih krugova. U našem, ali prevashodno u interesu budućih generacija je da istina preživi nezavisno od toga koliko ona bila bolna. 
Jugoslaveni priznaju i prihvataju čovjeka bez obzira na njegovu nacionalnu ili vjersku pripadnost, boju kože, polno ili bilo koje drugo opredjeljenje i bore se za ravnopravnost, jednakost i prosperitet svih koji žive na prostorima nekadašnje SFRJ. Istovremeno ne traže ništa više nego tolerantan odnos i akceptiranje prava na pripadnost nacionalnosti Jugoslaven. 
 
Jugoslavenstvo predstavlja svojevrstan modus zajedničkog života na našim prostorima i posjeduje ogroman integracioni potencijal, koji je djelimično došao do izražaja u toku trajanja zajedničkog života u nekadašnjoj SFRJ. Ekvivalent zajedništvu je i svakim danom sve vidljivija ekonomska zavisnost i upućenost jednih prema drugima. Nasljedstvo obavezuje, a ono u čemu smo uživali jeste činjenica da su grañanima mnogo više od materijalnog bogatstva značile mogućnosti besplatnog školovanja i liječenja. Opismenjavanje je omogućilo mnogo veću socijalnu pokretljivost  
 
Osnovna osobina Jugoslavenstva jeste njegova heterogenost i otvorenost prema drugom i drugačijem. 
Jednakost nezavisna od boje kože, polne pripadnosti, religiozne opredjeljenosti ili svake druge orjentacije obogaćuje ovaj kompleksni fenomen, prikazuje ga u svjetlu izrazito pozitivne istorijske i socijalno-kulturne dinamike, a iznad nazadne i primitivne ograničenosti nacionalizma, odnosno jednonacionalne samozadovoljnosti i besperpektivnosti. Jugoslavenstvo znači otvoreno govoriti o ravnopravnosti svake vrste, istinito prikazivati istorijske činjenice, ponositi se zajedničkim jezikom i porijeklom, zajedničkom borbom za osloboñenje, zajedničkom izgradnjom razrušene domovine... Ideja Jugoslavenstva potiče još iz 19 vijeka, duboko je ukorijenjena u karakterologiju naroda na ovim prostorima i ostavila je neizbrisiv trag meñu svima nama.  
 
Jugoslaveni ne žele da budu oruñe u rukama drugih, kojima se barata na način njima stran i neželjen, ne žele da ih se svojata i postavlja čas na ovu, čas na onu stranu, kako kome u odreñenom trenutku odgovara.  
 
Osećaj nacionalne pripadnosti stvar je slobodnog izjašnjavanja i pravo svakog pojedinca. Zašto bi to pravo, koje je dozvoljeno velikoj većini, bilo uskraćeno Jugoslavenima? Postojeća ustavna i zakonska regulativa svih država nastalih na području nekadašnje SFRJ oslanja se na meñunarodne akte o ljudskim pravima i to prije svega na Povelju o pravima čovjeka organizacije UN i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, što ih obavezuje na postupanje po istim.  
 
Svi iznijeti stavovi i ciljevi u skladu su sa demokratskim principima jačanja civilnog društva i predstavljaće osnovu rada Saveza Jugoslavena.  
 
Poručujemo i pozivamo sve Jugoslavene, kao i sve koji se Jugoslavenima osjećaju da nam se pridruže i daju svoj doprinos u zajedničkim nastojanjima.  
 
Naša adresa je savez-jugoslavena@... 
 
Za Press službu 
Udruženja „Naša Jugoslavija“ 
Dalibor Tomić i Zlatko Stojković dipl.ing. 

---


U Zagrebu osnovan Savez Jugoslavena


Autor: Portal Jutarnji.hr
Objavljeno: 23.03.2010

Poručuju kako im je cilj provođenje aktivnosti kojima će se omogućiti da se nacionalnost Jugoslaven uvrsti u red službeno priznatih nacija u svim zemljama nastalim na području nekadašnje SFRJ


ZAGREB - U Zagrebu je 21. ožujka održan osnivački skup Saveza Jugoslavena na inicijativu članova koordinacijskog tijela Udruženja Naša Jugoslavija . Iz Saveza poručuju kako im je cilj provođenje aktivnosti kojima će se omogućiti da se nacionalnost Jugoslaven uvrsti u red službeno priznatih nacija u svim zemljama nastalim na području nekadašnje SFRJ.

Naime, tvrde da kao Jugoslaveni imaju pravo na očuvanje identiteta, povijesne, umjetničke, jezične i književne baštine.

Navode kako je riječ o temama koje su niz godina u javnosti negativno predstavljane ili su postale tabu teme.

Dodaju da je neophodno raditi na nadilaženju nacionalnih podjela, na približavanju ratom zavađenih naroda te na stvaranju prijateljskih odnosa.

- Govor nacionalističke mržnje mora biti zamijenjen jezikom ljubavi i pomirenja. Posebnu pažnju pri tom treba posvetiti otvorenim razmjenama mišljenja o uzrocima nedavnih ratnih sukoba, a s ciljem njihove sveobuhvatne analize što će dovesti do nadilaženja nesporazuma i uspostavljanje pomirenja - kaže se u priopćenju.

Zadatak Saveza je objedinjavanje svih Jugoslavena bez obzira na njihovo vjersko, političko, spolno ili bilo koje drugo opredjeljenje.

- Jugoslaveni se zalažu za međusobno razumijevanje, toleranciju i poštovanje osnovnih ljudskih prava na slobodu, javno izjašnjavanje i opredjeljenje - stoji u priopćenju.



---


Vraćamo nacionalnost ‘Jugoslaven’


Autor: Zlatko Šimić
Objavljeno: 29.03.2010

Dalibor Tomić, jedan od osnivača Saveza Jugoslavena, u ekskluzivnom razgovoru za Jutarnji list otkriva činjenice o tajnovitoj udruzi. U Savezu smatraju da Jugoslavena ima dosta, ali se sada iz raznih razloga tako ne mogu izjasniti

ZAGREB - Otkako je u Zagrebu u nedjelju, 21. ožujka, osnovan Savez Jugoslavena , o tajnovitoj se udruzi u javnosti nije moglo doznati ništa. Tko su, što su, odakle su, tko su im članovi, koji su im ciljevi... samo su neka od pitanja koja su zagolicala maštu pobornika, kao i protivnika te ideje. Kako slične udruge postoje u Srbiji, a u Tivtu udruga ima čak i svoju ambasadu, pokušali smo doznati koje su namjere vodstva ove koja je osnovana u Zagrebu. Veći dio programa objavljen je na stranici Nasa-jugoslavija.org. (tko voli, nek’ izvoli), gdje je, među ostalim, navedena i zanimljiva pjesma Branka Ćopića.

“Dragi brate Mićo, ti si Amerikanac, djeca su ti Amerikanci, unuci Amerikanci, žene se kako hoće i s kim hoće, a opet Amerikanci ostaju. A ja, moj Mićo, imam ti u kući čitavu varicu: sin mi Srbin, snaha Hrvatica, a moji rođeni unučići - kao da si popeo magarca na kobilu - ni tamo ni amo, strina srpska, a glava hrvatska i obratno. Živimo u Jugoslaviji, a ne smijemo ni beknuti da smo Jugosloveni. E, čija li je to konjska pamet izmislila da mi je samo znati!”

Medicinar u Njemačkoj


Nakon što smo poslali dopis, javio nam se jedan od organizatora osnivačkog skupa Dalibor Tomić. Tko je on?

- Po opredjeljenju sam Jugoslaven, po zanimanju medicinski menadžer, završio sam dvogodišnji studij u Njemačkoj. Tim se poslom bavim već nekoliko godina, imam 45 godina. Volim da se družim s ljudima iz svih krajeva svijeta, pa time i iz svih krajeva nekadašnje SFRJ. Sudjelovanjem na brojnim radnim akcijama upoznao sam tadašnju zajedničku domovinu, njene prirodne ljepote, ljude i običaje - rekao je Tomić.


Iako je Savez osnovan na prvi dan proljeća, Tomić kaže da je datum, kao i grad, izabran sasvim slučajno, no ipak se početak proljeća može gledati i simbolično. Tomić kaže da skup nije javno sazvan, za njega su se slale pozivnice, no nije nam želio otkriti konkretna imena. Potom je tražio da mu pitanja pošaljemo mailom, jer je u Njemačkoj pa ne možemo razgovarati uživo.- Po opredjeljenju sam Jugoslaven, po zanimanju medicinski menadžer, završio sam dvogodišnji studij u Njemačkoj. Tim se poslom bavim već nekoliko godina, imam 45 godina. Volim da se družim s ljudima iz svih krajeva svijeta, pa time i iz svih krajeva nekadašnje SFRJ. Sudjelovanjem na brojnim radnim akcijama upoznao sam tadašnju zajedničku domovinu, njene prirodne ljepote, ljude i običaje - rekao je Tomić.

Kakav odnos imate prema pojmu ‘jugonostalgija’.

- Pojam nostalgija, prema Klaiću, znači čežnju za zavičajem. Uz sve to, jugonostalgija ima konkretniji, neposredniji karakter. Iako je jugonostalgija postavljena na pijedestal negativnih pojava, ona je osobna stvar svakog pojedinca i fenomen je sama za sebe.

Koje tekovine SFRJ kanite promicati?

- Socijalno i mirovinsko osiguranje, zdravstvenu zaštitu, prava radnika, obrazovanje.

Da se SFRJ nije raspala, gdje bi danas bila?

- Teško je reći gdje bi SFRJ danas bila. Vjerojatno bi bila ravnopravan sagovornik EU.

Tko su najveći uništavatelji SFRJ?

- Kapital!

Valja reći da je slična udruga u Srbiji već pokrenula inicijativu da se vrati nacionalnost Jugoslaven. Prema posljednjem popisu u Hrvatskoj 2001. se nije brojalo tko se izjasnio kao Jugoslaven. Dio njih (21.801) je vjerojatno pod ostali ili nepoznato (17.975). Zanimljivi su podaci za 1991. kada se 106.041 građanin u Hrvatskoj izjasnio kao Jugoslaven. Rekordna je 1981. s čak 379.057 Jugoslavena, za razliku od 1971. kada ih se tako izjasnilo gotovo pet puta manje, 84.118.