Tri članci o novog rata u Evropi
Piše: Marko Santopadre. Prevodila: Jasna Tkalec
1) Sankcije Rusiji predstavljaju ekonomski gubitak za Evropu
2) Ukrajina: došao šef NATO-a, bombardirana bolnica
3) Euro-Majdan, sukobi i obračuni u Kijevu
=== 1 ===
L'articolo originale, in lingua italiana:
Le sanzioni alla Russia fanno male all’Unione Europea (Marco Santopadre, 4 Agosto 2014)
http://contropiano.org/internazionale/item/25612-le-sanzioni-alla-russia-fanno-male-all-unione-europea
http://contropiano.org/internazionale/item/25612-le-sanzioni-alla-russia-fanno-male-all-unione-europea
Sankcije Rusiji predstavljaju ekonomski gubitak za Evropu
Ponedeljak, 04 augusta 2014
Marco Santopadre
Prije nekoliko sati uprava lowcost kompanije Dobrolet, koju kontrolira Aeroflot, objavila je da je „privremeno“ prekinula od danas sve svoje letove, budući da se našla na listi kompanija na koje se odnose sankcije. „Zbog pritiska bez presedana kompanija Dobrolet kao prevoznik morala je otkazati letove i prodaju karata“navodi lakonsko saopćenje, izdano jučer navečer u kojem se tumači kako su „evropski suradnici“poništili ugovore o osiguranju letilica, suspendirali davanje aeronautičkih informacija i odbili uvažavanje ugovora leasinga te popravki i održavanja aviona, kako su to ranije bili potpisali.
Po tumačenju Evropske Unije ruska low-cost linija – čiji se letovi odvijaju između Moskve i Simferopolja na Krimu – „olakšava integriranje Ruske Federacije sa Autonomnom Republikom Krima, koja je ilegalno anektirana i koja minira ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet.“Malo je važno što je Krim postao dijelom Ukrajine samo prije nekoliko decenija iz čisto administrativnih razloga u to vrijeme u višenacionalnoj državi Sovjetskog Saveza i da je nedavno ponovo postala dijelom Ruske Federacije, nakon referenduma na kojem je sudjelovao ogroman broj građana i koji je bio jednosmjeran iz razloga antiruske agresivnosti novog ukrajinskog nacionalističkog režima.
Činjenica je da su nedavne sankcije koje je Bruxelles donio protiv Moskve ovoga puta pogodile ne samo neke osobe ruske administracije ili lica iz „separatističke“ vlasti u istočnoj Ukrajini, kako je to bilo ranije. Ovoga puta udaranje Moskve pogađa, između drugih stvari, pristup ruskih javnih banaka evropskim tržištima kapitala i uvoz i izvoz oružja; izvoz tehnologija s dvostrukom upotrebom – civilnom i vojnom (a to se praktički odnosi na sve tehnologije) i na kraju prodavanje od strane Evrope Rusiji tehnologije, koja bi mogla poslužiti naftnoj industriji za vađenje nafte iz dubokih voda, na Arktiku i iz stijena škriljevca.
Problem je u tome što će cijeli paket sankcija, najveći protiv Rusije od razdoblja Hladnog rata, imati vrlo ozbiljne posljedice po evropske zemlje, a tu stvar ruski predsjednik Vladimir Putin nije zaboravio objaviti i na nju upozoriti. Štete po ekonomiju evropskog kontinenta, koja je već sama po sebi pomalo ocvjetala, zbog produživanja ekonomske krize, po trajanju najduže u posljednjem vijeku, ne proizlaze iz protusankcija, koje je donijela ruska vlada, a koje imaju sasvim ograničeni učinak na trgovinsku razmjenu i to jedino na području poljoprivrednih proizvoda.
Sankcije i trgovinski rat započet od Bruxellesa i od Washingtona imat će boomerang učinak na neke ključne sektore evropske ekonomije. Jasno je, da će Rusija morati preorijentirati svoj uvoz, izvoz i tehnološku suradnju na druge obale, nezavisnije od zapadnog polja, koje je sa svoje strane pokazalo veliku svadljivost unutar vlastitog prostora. Današnji svijet nije više jednopolaran, kakav je bio prije dvadeset godina. Danas zemlje kakva je Kina, Indija, Iran, Brazil, Južna Afrika, Indonezija i ostale su u stanju stvoriti trajnu i solidnu alternativu Zapadu, koji Moskvi zatvara vrata. Zacijelo preorijentiranje vlastite ekonomije prema drugim kanalima bit će dugotrajno i Moskva će zbog toga imati ozbiljnih posljedica. No sankcije guraju i u stvari prisiljavaju Rusiju i njene saveznike da brzo ostvare nova opredjeljenja i izbore, koje možda ne bi nikada učinili ili bi pak odlučili da ih poduzmu s daleko sporijim ritmom.
Udarac restrikcija koje su odlučile zapadne vlade kako bi kaznile upravljačku klasu Rusije pogađa u prvom redu trgovinu te financijski i energetski sektor cijele Evrope i teško će pogoditi neka evropska poduzeća, velika i mala. Prema nekim analitičarima posljedice će biti toliko ozbiljne , da će predviđanja o rastu evropske ekonomije u Eurozoni, koja je već od samog početka bila kržljava, biti prepolovljena.
Analitičari različitog porijekla - iz Capital Bank of America, iz Merrill Lyncha do Deutsche Asset& Wealth Management i čak Nomura – predviđaju da će udarac sankcija Rusiji iznosti 3 do 5 desetina BDP u godini 2015. A to znači, prema predviđanjima rasta, koja je u srpnju izradio Međunarodni Monetarni Fond (a ta su predviđanja već bila napuhana na samom početku) da će se BDP evropskog kontinenta smanjti od 1,1% na 0,6%. Iako se evropski think tank trude predimenzionirati udarac trgovinskog i tehnološkog rata protiv Moskve, evidentno je da su ekonomski rizici za Evropsku Uniju daleko veći od onih što su ih do sada priznale vlade stare Evrope. A to ne tvrde samo predviđanja. Prvi mjeseci zid protiv zida između Bruxellesa i Moskve već su proizveli evidentne učinke: govori se o stvarnim podacima i neostvarenim prihodima evropskih poduzeća, koji se penju na nekoliko stotina miliona eura. Tisuće evropskih poduzeća već su navelko reducirali trgovinsku razmjenu s Rusijom. Prema izvještaju Nomure na primjer izvoz EU u Moskvu smanjio se za otprilike 16,5% od siječnja do svibnja, još prije donošenja sankcija u pravom smislu te riječi. Naročito će energetski rat nanijeti evroskoj ekonomiji najveće štete. Predviđajući pogoršanje diplomatskih pa potom i ekonomskih i financijskih odnosa između Evrope i Rusije neke su kompanije već uvele protumjere, koje još samo pogoršavaju stanje. Na primjer Royal Bank of Scotland već je najavila daće smanjiti svoju kreditnu liniju prema Moskvi, dok je naftna kompanija British Petroleum – koja posjeduje 20% ruske Rosneft, jednog od poduzeća koje je palo pod izravne sankcije – prijavila velik pad prihoda. Zadnjih mjeseci Societé General i Deutsche Bank izgubile su skoro 20% vrijednosti naslova svojih dionica na evropskim tržištima. Paradiksalno, njemačka bi ekonomija mogla biti jedna od najpogođenijih ako bi se nastavlio gvozdeni stisak između EU i Rusija te ukoliko bi on još više bio produbljen, budući da su poduzeća i banke iz Berlina jako raširene i izložene u Putinovoj zemlji. Što će naravno Washgtonu pričiniti ogromno zadovoljstvo.
Po tumačenju Evropske Unije ruska low-cost linija – čiji se letovi odvijaju između Moskve i Simferopolja na Krimu – „olakšava integriranje Ruske Federacije sa Autonomnom Republikom Krima, koja je ilegalno anektirana i koja minira ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet.“Malo je važno što je Krim postao dijelom Ukrajine samo prije nekoliko decenija iz čisto administrativnih razloga u to vrijeme u višenacionalnoj državi Sovjetskog Saveza i da je nedavno ponovo postala dijelom Ruske Federacije, nakon referenduma na kojem je sudjelovao ogroman broj građana i koji je bio jednosmjeran iz razloga antiruske agresivnosti novog ukrajinskog nacionalističkog režima.
Činjenica je da su nedavne sankcije koje je Bruxelles donio protiv Moskve ovoga puta pogodile ne samo neke osobe ruske administracije ili lica iz „separatističke“ vlasti u istočnoj Ukrajini, kako je to bilo ranije. Ovoga puta udaranje Moskve pogađa, između drugih stvari, pristup ruskih javnih banaka evropskim tržištima kapitala i uvoz i izvoz oružja; izvoz tehnologija s dvostrukom upotrebom – civilnom i vojnom (a to se praktički odnosi na sve tehnologije) i na kraju prodavanje od strane Evrope Rusiji tehnologije, koja bi mogla poslužiti naftnoj industriji za vađenje nafte iz dubokih voda, na Arktiku i iz stijena škriljevca.
Problem je u tome što će cijeli paket sankcija, najveći protiv Rusije od razdoblja Hladnog rata, imati vrlo ozbiljne posljedice po evropske zemlje, a tu stvar ruski predsjednik Vladimir Putin nije zaboravio objaviti i na nju upozoriti. Štete po ekonomiju evropskog kontinenta, koja je već sama po sebi pomalo ocvjetala, zbog produživanja ekonomske krize, po trajanju najduže u posljednjem vijeku, ne proizlaze iz protusankcija, koje je donijela ruska vlada, a koje imaju sasvim ograničeni učinak na trgovinsku razmjenu i to jedino na području poljoprivrednih proizvoda.
Sankcije i trgovinski rat započet od Bruxellesa i od Washingtona imat će boomerang učinak na neke ključne sektore evropske ekonomije. Jasno je, da će Rusija morati preorijentirati svoj uvoz, izvoz i tehnološku suradnju na druge obale, nezavisnije od zapadnog polja, koje je sa svoje strane pokazalo veliku svadljivost unutar vlastitog prostora. Današnji svijet nije više jednopolaran, kakav je bio prije dvadeset godina. Danas zemlje kakva je Kina, Indija, Iran, Brazil, Južna Afrika, Indonezija i ostale su u stanju stvoriti trajnu i solidnu alternativu Zapadu, koji Moskvi zatvara vrata. Zacijelo preorijentiranje vlastite ekonomije prema drugim kanalima bit će dugotrajno i Moskva će zbog toga imati ozbiljnih posljedica. No sankcije guraju i u stvari prisiljavaju Rusiju i njene saveznike da brzo ostvare nova opredjeljenja i izbore, koje možda ne bi nikada učinili ili bi pak odlučili da ih poduzmu s daleko sporijim ritmom.
Udarac restrikcija koje su odlučile zapadne vlade kako bi kaznile upravljačku klasu Rusije pogađa u prvom redu trgovinu te financijski i energetski sektor cijele Evrope i teško će pogoditi neka evropska poduzeća, velika i mala. Prema nekim analitičarima posljedice će biti toliko ozbiljne , da će predviđanja o rastu evropske ekonomije u Eurozoni, koja je već od samog početka bila kržljava, biti prepolovljena.
Analitičari različitog porijekla - iz Capital Bank of America, iz Merrill Lyncha do Deutsche Asset& Wealth Management i čak Nomura – predviđaju da će udarac sankcija Rusiji iznosti 3 do 5 desetina BDP u godini 2015. A to znači, prema predviđanjima rasta, koja je u srpnju izradio Međunarodni Monetarni Fond (a ta su predviđanja već bila napuhana na samom početku) da će se BDP evropskog kontinenta smanjti od 1,1% na 0,6%. Iako se evropski think tank trude predimenzionirati udarac trgovinskog i tehnološkog rata protiv Moskve, evidentno je da su ekonomski rizici za Evropsku Uniju daleko veći od onih što su ih do sada priznale vlade stare Evrope. A to ne tvrde samo predviđanja. Prvi mjeseci zid protiv zida između Bruxellesa i Moskve već su proizveli evidentne učinke: govori se o stvarnim podacima i neostvarenim prihodima evropskih poduzeća, koji se penju na nekoliko stotina miliona eura. Tisuće evropskih poduzeća već su navelko reducirali trgovinsku razmjenu s Rusijom. Prema izvještaju Nomure na primjer izvoz EU u Moskvu smanjio se za otprilike 16,5% od siječnja do svibnja, još prije donošenja sankcija u pravom smislu te riječi. Naročito će energetski rat nanijeti evroskoj ekonomiji najveće štete. Predviđajući pogoršanje diplomatskih pa potom i ekonomskih i financijskih odnosa između Evrope i Rusije neke su kompanije već uvele protumjere, koje još samo pogoršavaju stanje. Na primjer Royal Bank of Scotland već je najavila daće smanjiti svoju kreditnu liniju prema Moskvi, dok je naftna kompanija British Petroleum – koja posjeduje 20% ruske Rosneft, jednog od poduzeća koje je palo pod izravne sankcije – prijavila velik pad prihoda. Zadnjih mjeseci Societé General i Deutsche Bank izgubile su skoro 20% vrijednosti naslova svojih dionica na evropskim tržištima. Paradiksalno, njemačka bi ekonomija mogla biti jedna od najpogođenijih ako bi se nastavlio gvozdeni stisak između EU i Rusija te ukoliko bi on još više bio produbljen, budući da su poduzeća i banke iz Berlina jako raširene i izložene u Putinovoj zemlji. Što će naravno Washgtonu pričiniti ogromno zadovoljstvo.
(prijevod: Jasna Tkalec)
=== 2 ===
L'articolo originale, in lingua italiana:
Ucraina: arriva il capo della Nato, bombardato un ospedale (Marco Santopadre, 8 Agosto 2014)
http://contropiano.org/internazionale/item/25680-ucraina-arriva-il-capo-della-nato-bombardato-un-ospedaleUcraina: arriva il capo della Nato, bombardato un ospedale (Marco Santopadre, 8 Agosto 2014)
Ukrajina: došao šef NATO-a, bombardirana bolnica
8 .08. 2014
Vode se borbe bez prestanka u Ukrajini, nastavljene nakon prekida vatre kojeg je proklamira pučistička vlada, kako bi se dopustilo nizozemskim i australskim stručnjacima da se približe ostatku putničke letilice srušene sredinom proteklog mjeseca, da pokupe ostatke tijela i istražuju o uzrocima tragedije.
Jučer je doašao, kako bi podržo nacionalistički režim u Kijevu, sekretar NATO-a, Anders Fogh Rasmunssen. Šeg Atlantskoz Saveza u Ukrajini susreo se sa ukrajinskim predsjednikom, oligarhom Petrom Porošenkom, sa premijerom Arsenijem Yatsenjukom, s ministrom vanjskih poslova Pavlom Klimkinom te sa šefom parlamenta Aleksandrom Turhinovim. „Tek sam sletio u Kijev i ovdje se nalazim da dadnem političku podršku NATO-a predsjedniku Porošenku“napisao je Rasmunsen na svom Twitteru čim je stigao u ukrajinsku prijestolnicu. Zatim je, naveliko sniman i fotografiran od medija bliskih vladi potvrdio:“Kako je NATO spreman podržati Ukrajinu“ u slučaju ruske agresije.
Ne navodeći nipošto stotine civilnih žrtava izazvanih bombardiranjem u posljednjim mjesecima gradova i sela, u kojima su stanovnici uzeli oružje u ruke protiv filozapadnog puča prošle veljače, i protiv postavljanja režima, koji diskriminira stanovništvo ruskog jezika i kulture kao i sve ostale etničke manjine u zemlji, zaapadne kancelarije ovih dana inzistiraju na mogućnosti da Moskva možda priprema invaziju istočnih krajeva Ukrajine, pod izgovorom humanitarne intervencije. NATO je optužio Rusiju da je nagomilala na granicama s režimom iz Kijeva oko 20 tisuća vojnika, koji zajedno s onima vojnicima, što borave u Krimskoj republici treba da poduzmu kroz kratko vrijeme invaziju, dok ruska vlada negira to tumačenje i govori o lakoj propagandi njenih ocrnjivača.
A upravo u vrijeme u kojem je Rasmunssen blagosiljao poglavare pučističke vlade Kijeva, nastavljeni su topovski udari po Donjecku i Lugansku. Bolnica u centru Donjecka, koja je već duže vremena pod opsadom trupa vjernih centralnoj vladi u Kijevu, jučer je pogođena grantama, koje su ubile jednog pacijenta i uzrokovale ranjavanje još pet osoba. „Iznenada se osjetila eksplozija, granata je pogodila prozor, sav medicinski pribor je uništen“ ispričala je Ana Kravstova, liječnik u bolnici „Višnjevski“, najvećoj u Donjecku. I jedna stambena kuća u ulici pokraj bolnice pogođena je artiljerijskim granatama, koje su ispalili napadači. Dopisnik Afp (Agence Franse Press) je jučer kazao, da se udari teške artiljerije osjećaju po cijelom gradu i da je noću između utorka i srijede jedna od gotovo središnjih četvrti ustaničkog grada Ukrajine bila bombardirana iz aviona.
Artiljerijska granata eksplodirala je kraj autobusne stanice Gorlovke, ustaničkog mjesta istočne Ukrajine i ubila 5 civila te ranila njih 10. Avionskom bombom uništena je i jedna elektrostanica, tako da je velik dio grada ostao u mraku.
Sa svoje strane ustanici su jučer uspjeli oboriti jedan ukrajinski avion lovac, dok je jako nisko letio iznad Jdanivka, mjesta nedaleko kojeg je prošlog 17 srpnja pao Boening 777 Malaysia Airlines.
Prema glasnogovorniku Vijeća sigurnosti Kijeva, Andriji Lisenko, u posljednja 24 sata borbe u istočnoj Ukrajini prouzročile su smrt 15 vojnika i ranjavanje njih 79. Točnije, u sukobima s pobunjenicima poginulo je sedam vojnikea 79-e brigade vojske, koja je bila prisiljena da se povuče nakon tri dana borbe na ruskoj granici u regiji Lugansk, a poginulo je još i osam graničara.
Na političkoj strani došlo je do promjene u Narodnoj republici Donjeck, pošto je jučer, tokom konferencije za štampu, prvi ministar Aleksandar Borodaj navijestio svoju ostavku u korist Aleksandra Zaharčenka. Borodaj je kazao da će unutar pobunjeničkih snaga zadržati položaj zamjenika predsjednika.
Ne navodeći nipošto stotine civilnih žrtava izazvanih bombardiranjem u posljednjim mjesecima gradova i sela, u kojima su stanovnici uzeli oružje u ruke protiv filozapadnog puča prošle veljače, i protiv postavljanja režima, koji diskriminira stanovništvo ruskog jezika i kulture kao i sve ostale etničke manjine u zemlji, zaapadne kancelarije ovih dana inzistiraju na mogućnosti da Moskva možda priprema invaziju istočnih krajeva Ukrajine, pod izgovorom humanitarne intervencije. NATO je optužio Rusiju da je nagomilala na granicama s režimom iz Kijeva oko 20 tisuća vojnika, koji zajedno s onima vojnicima, što borave u Krimskoj republici treba da poduzmu kroz kratko vrijeme invaziju, dok ruska vlada negira to tumačenje i govori o lakoj propagandi njenih ocrnjivača.
A upravo u vrijeme u kojem je Rasmunssen blagosiljao poglavare pučističke vlade Kijeva, nastavljeni su topovski udari po Donjecku i Lugansku. Bolnica u centru Donjecka, koja je već duže vremena pod opsadom trupa vjernih centralnoj vladi u Kijevu, jučer je pogođena grantama, koje su ubile jednog pacijenta i uzrokovale ranjavanje još pet osoba. „Iznenada se osjetila eksplozija, granata je pogodila prozor, sav medicinski pribor je uništen“ ispričala je Ana Kravstova, liječnik u bolnici „Višnjevski“, najvećoj u Donjecku. I jedna stambena kuća u ulici pokraj bolnice pogođena je artiljerijskim granatama, koje su ispalili napadači. Dopisnik Afp (Agence Franse Press) je jučer kazao, da se udari teške artiljerije osjećaju po cijelom gradu i da je noću između utorka i srijede jedna od gotovo središnjih četvrti ustaničkog grada Ukrajine bila bombardirana iz aviona.
Artiljerijska granata eksplodirala je kraj autobusne stanice Gorlovke, ustaničkog mjesta istočne Ukrajine i ubila 5 civila te ranila njih 10. Avionskom bombom uništena je i jedna elektrostanica, tako da je velik dio grada ostao u mraku.
Sa svoje strane ustanici su jučer uspjeli oboriti jedan ukrajinski avion lovac, dok je jako nisko letio iznad Jdanivka, mjesta nedaleko kojeg je prošlog 17 srpnja pao Boening 777 Malaysia Airlines.
Prema glasnogovorniku Vijeća sigurnosti Kijeva, Andriji Lisenko, u posljednja 24 sata borbe u istočnoj Ukrajini prouzročile su smrt 15 vojnika i ranjavanje njih 79. Točnije, u sukobima s pobunjenicima poginulo je sedam vojnikea 79-e brigade vojske, koja je bila prisiljena da se povuče nakon tri dana borbe na ruskoj granici u regiji Lugansk, a poginulo je još i osam graničara.
Na političkoj strani došlo je do promjene u Narodnoj republici Donjeck, pošto je jučer, tokom konferencije za štampu, prvi ministar Aleksandar Borodaj navijestio svoju ostavku u korist Aleksandra Zaharčenka. Borodaj je kazao da će unutar pobunjeničkih snaga zadržati položaj zamjenika predsjednika.
Marco Santopadre
(prijevod: Jasna Tkalec)
=== 3 ===
L'articolo originale, in lingua italiana:
Euro-Maidan, scontri e resa dei conti a Kiev (Marco Santopadre, 8 Agosto 2014)
http://contropiano.org/internazionale/item/25694-euro-maidan-scontri-e-resa-dei-conti-a-kiev
http://contropiano.org/internazionale/item/25694-euro-maidan-scontri-e-resa-dei-conti-a-kiev
Euro-Majdan, sukobi i obračuni u Kijevu
Marco Santopadre
Nakon snažnih sukoba na trgu, koji je postao simbol protesta i koji su sami manifestanti prekrstili u „Euro-Majdan“ eksplodirala je bomba u središtu Kijeva, samo nekoliko metara daleko od trga Nezavisnosti i ranila dva prolaznika
To je samo kraj priče, koja se čini da skreče prema pravom pravcatom obračuni unutar vrlo složene geografije nacionalističkih grupacija desnice i krajnje desnice, što se čitava našla unutar političkog antiruskog te filozapadnog političkog polja, koja je prošlog februara mjeseca nasilno postigla defenestraciju predsjednika Janukoviča i vlade netočno definirane kao „filoruska“ od strane medija gotovo polovice svijeta.
Jučer kad su na trg došli neki gradski stražari i općinski činovnici, u pratnji velike skupine policajaca, naredivši prisutnima da demontiraju šatore i barikade i da konačno oslobode središnji prostor u Kijevu, već devet mjeseci okupiran, aktivisti različitih grupacija, svih manje više ultra desnih, odgovorili su paljenjem automobilkih guma, bacanjem kamenja i nastojanjem da udalje protuustanička odjeljenja policije bacanjem molotov bombi i drvenim palicama.
Ovoga puta neprijatelj nisu bili omrznutu „filorusi“, već predstavnici izabrane i imenovane vlasti pučista, koja postoji zadnjih mjeseci.
Radilo se o sukobu, koji su neki ukrajinski mediji nazvali „bratoubilačkim“, jer su odredi specijalne policije, poslani da očiste ono što je ostalo od Euro-Majdana, bili sastavljeni od dobrovoljaca iz bataljona Kijev-1 i Kijev -2, formiranih od pripadnika osiguranja tadašnjeg pokreta protesta u vrijeme sukoba s predsjednikom Janukovičem, a sada asimiliranim sa službenim snagama sigurnosti.
U sukobima su sudjelovali neki radnici i vatrogasci, koje je Gradska općina poslala da počiste barikade, koje su podigli manifestanti, i koje nikad nisu demontirane, iako ih je na to sve većom žurbom poticala vlada u Kijevu, optužena da ne čini dovoljno, da se maknu barikade i da se prestane s okupiranjem jednog dijela Gradske Vijećnice i drugih javnih zgrada. Tako je gradonačelnik Vitalij Kličko, jedan od vođa protuvladine pobune prošlih mjeseci i lider nacionalističke partije Udar morao prekinuti oklijevanje i odlučiti upotrebu sile.
Trg je jako dugo bio obavijen oblakom gustog ljutog dima, koji se podizao iz zapaljenih automobilskih guma, što su ih potpalili manifestanti i iz šatora, koji su se također zapalili, dok su se dobrovoljci iz paravojnih grupacija, pod zapovjedništvom kijevske Gradske Vijećnice sukobljavali s malobrojnim stotinama neslomivih pripadnika skupina krajnje desnice, kao što je Samoobrana, Pravy (Desni) Sektor i sa kozacimaa.
Sada treba vidjeti da li će sukob u Kijevu imati daljih odjeka na već vrlo klimave odnose, koji se ljuljaju kao na klackalici, između vladinih snaga i paravojnih grupacija krajnje desnice, uključenim u tako zvanu „Nacionalnu gardu“, koja je angažirana na istoku zemlje uz trupe regularne vojske u gušenju pobune stanovništva ustalog protiv puča od prošlog februara mjeseca.
(prijevod: Jasna Tkalec)