http://www.geocities.com/d_jbt/
SAVEZ DRUŠTAVA "JOSIP BROZ TITO" HRVATSKE
---
GLASILO VII. - VIII.
---
Osnivačka skupština Saveza društava "Josip Broz Tito"
Hrvatske
SVJETSKA RIJE Č
OSNOVANO DRUŠTVO "Josip Broz Tito" VARAŽDIN
OSNOVANO DRUŠTVO "Josip Broz Tito" BUJŠTINE
PROGRAM AKTIVNOSTI SAVEZA DRUŠTVA "JOSIP BROZ TlTO"
HRVATSKE 2003. - 2005.godine
SVEČANO OBELEŽENI KORPUSI NOVe HRVATSKE
Anegdote :
ODRŽANA REDOVNA IZBORNA SKUPŠTINA DRUŠTVA "Josip Broz Tito"
ZAGREB
ODRŽANA JE PROMOCIJA KNJIGE "SPLIT U TITOVO DOBA"
PROMOCIJA KNJIGE Vitomira Grpca "U TITOVOJ PRATNJI"
ODGOVOR CENČIĆU I CENČIĆIMA
Osnivačka skupština Saveza društava "Josip Broz Tito" Hrvatske
NA TEKOVINAMA ANTIFAŠISTIČKE BORBE I IZGRADNJE
<<<<<
Davati što više šanse mladima,koji su danas na brisanom prostoru -
Okupiti znanstvenike i stručnjake.
Savez društava "Josip Broz Tito", utemeljen je na osnivačkoj Skupštini
održanoj 15. veljače u Zagrebu kao dobrovoljno i nestranačko udruženje
Društava privrženih antifašizmu i promoviraju poruke Titovog vremena -
antifašistički pokret, NOR 1941.-1945, poslijeratnu izgradnju
socijalističke zemlje, ostvarivanje demokracije i socijalne pravde,
borbe za mir, suradnju i ravnopravnost među narodima i državama i
Pokreta nesvrstanih zemalja u svijetu i poštuju velikana minule epohe i
njegovo monumentalno djelo. Za predsjednika Saveza izabran je Tomislav
Badovinac, a za tajnika Ilija Labus.
Prije toga članovi pjevačkog zbora Hrvatskog kulturno- mjetničkog
društva "Željezničar" izveli su himnu, a potom je svim poginulim
antifašistima i borcima te umrlim članovima Društva "Josip Broz Tito"
odana pošta minutom šutnje.
Osnivačkoj skupštini su prisustvovali po dva predstavnika iz Društava
Tito, koja su donijela odluku o osnivanju Saveza Društava "Josip Broz
Tito" Hrvatske. Svi su izabrani predstavnici bili prisutni na
Osnovačkoj skupštini i to: Poreč: Martin Matošević i Šime Perica;
Varaždin: Tomislav Kobal i Štefica Novak; Rijeka: Zdenko Jurčić i Vlah
Branko; Bujština: Renato Krevatin i Đorđo Černac; Zagreb: Vjekoslav
Brundić i Tomislav Badovinac; Labinština: Lucijan Martinčić i Bešić
Atif;
Uz delegate osnivanju tog tijela prisustvovali su i pozdravljeni su mr.
Ivan Fumić, Edo Vostrel, Milivoj Boroša i druge ličnosti SABA, RVIH i
Sindikata umirovljenika, te brojni članovi Društva Tito Zagreb i
gosti. Posebno su pozdravljeni prisutni novinari.
Dr. T. Badovinac u nastavku je podsjetio nazočne da se upravo danas
organizira protestni zbor na Jelačićevom trgu u Zagrebu u povodu
američkih prijetnji Iraku. Nažalost, nismo mogli odgoditi ovu
Skupštinu, pa da i mi budemo sa Zagrepčanima, da dignemo svoj glas
protiv huškača rata, jer nosimo ime čovjeka koji je neupitno gotovo
čitav svoj državnički vijek odradio u borbi za mir putem
koegzistencije, nesvrstavanja i u direktnim sukobima s onima što su
bili druga vrsta imperijalizma- staljinizma.
Kao Titovi sljedbenici protivimo se bilo kakvom nastraju na mir, to tim
više što ima jako malo podataka koji čvrsto govore da Irak zaista
posjeduje zastrašujuće oružja. Ta vrsta oružja je američka propagandna
izmišljotina. Inspektori ga nisu našli. Jedino čime se može razoružati
Irak jeste njegova nafta.
Izražavam u ime svih vas protest protiv onih što silom oružja
pokušavaju nametnuti svoje vlastite želje da pokore male zemlje i
narode da bi tako došli do "crnog zlata"- podvukao je dr. Badovinac.
Zbog čega se osniva Savez Društava "Josip Broz Tito"
objasnio je dr. Tomislav Badovinac, inače predsjednik zagrebačkog
društva s Titovim imenom, osnovanog 25. svibnja 1996. godine.
Podsjetio je da je u proteklih šest i pol godina osnovano 25 ogranaka
s oko 4.000 članova, u većem dijelu zemlje.
Društvo koje je registrirano time je steklo i svojstvo pravne osobe,
dok su ogranci bili u svojstvu podružnice, bez svojstva pravne osobe.
Nalazimo se pred novim iskorakom u organiziranju i omasovljavanju
Društava Tito, naročito mladim članovima, što će biti i najbitnija
zadaća u narednom vremenu. To tim više, što se borci antifašističkog
rata- NOB-e brojčano svakim danom sve više smanjuju. Mlade generacije
koje su sklone antifašističkim tekovinama, iako nisu dovoljno upoznate,
trebale bi dostojanstveno nastaviti uvažavati i dalje razvijati
dostignuća NOB-e i socijalističke izgradnje i tekovine Titovih poruka.
Najprihvatljiviji i najuspješniji iskorak će biti utoliko koliko se mi
stariji budemo više oslobađali sektaškog odnosa prema mladima i ne
budemo odmjeravali ponašanje mladih prema našim idejno-političkim
aršinima. Riječ je o borbi za svakog pojedinca, jer su, danas, na
brisanom prostoru i mogli bi potpasti pod utjecaj nama tuđih shvaćanja.
Već danas se osjeća da je postojeće Društvo postalo preglomazno, te je
s organizacijskog stajališta, postalo nedovoljno efikasno i skučeno u
djelovanju, jer nije uspijevalo poticati aktivnost članova.
Mnogobrojnost članova ogranaka, a bez raznih drugih interesnih oblika
organiziranja aktivnosti, imalo je za posljedicu i nedovoljno
razgranjavanje aktivnosti i nedovoljno povećanje broja članova,
pogotovo mladih. Svako novo Društvo, u svojstvu pravne osobe, može
osnivati svoje ogranke i druge oblike organiziranja, kako po osnovi
interesnih aktivnosti ( klubovi, sekcije, tribine, forumi itd.) tako i
po osnovi mjesta prebivanja ( škola, fakultet, selo, grad, općina
itd.), što će pridonijeti znatnijem djelovanju i proširivanju
aktivnosti članova, kao i daljem povećanju broja članova Društva.
Imajući u vidu činjenicu da ogranci formalno pravno ne mogu samostalno
djelovati, već samo u okviru Društva, teoretski je moguće pretpostaviti
da postojeće Društvo, iz razno raznih objektivnih ili subjektivnih
okolnosti, može biti onemogućeno da djeluje, došlo bi do prestanka rada
svih ogranaka i aktivnosti njenih članova, što bi bio najveći i
neoprostivi propust.
Budući da ogranci nemaju svojstvo pravne osobe, nemaju ni legitimitet
da mogu konkurirati za financijsku potporu i osiguranje neophodnih
radnih prostorija od organa vlasti na čijem su području.
Osim pitanja adekvatnije organizacije, prigodnih oblika i formi
okupljanja članova u ispoljavanju njihovih aktivnosti u Društvu,
posebno je značajno da se na nivou Saveza Društava "Josip Broz Tito"
Hrvatske organiziraju Dan Mladosti - radosti u Kumrovcu i povremeno
izdavanje "Glasila", organizacija znanstvenih skupova i drugi
usuglašeni zadaci iz Programa Saveza Društva "Josip Broz Tito".
Poglavito je značajno da se okupe znanstvenici i stručnjaci, prije
svega, iz cijele zemlje u Savjet Saveza Društava "Josip Broz Tito"
kako bi mogli organizirati stručno- znanstvene skupove na teme
suvremenih aktualnih pitanja, koja se mogu sagledati na temelju pouka
Titovog vremena. To su prije svega:
- Ekonomska aktualna situacija izražava se u visokoj stopi
nezaposlenosti, koje je posljedica restauracije kapitalizma, pretvorbe,
kojom je opljačkana radnička klasa, odnosno društvena imovina, i
onemogućeno proširenje tržišta, koje bi omogućilo proizvodnju,
povećanjem zaduženosti zbog nerazmjernog uvoza u odnosu na izvoz kao
posljedice nerealnog tečaja, a postoje pouke kako su se rješavala
slična pitanja i kako bi se mogla rješavati;
- Poimanje demokracije, koja se poistovjećuje s višestranačjem, a
zanemaruje se činjenica da punu demokratizaciju čine politička,
socijalna i ekonomska komponenta;
- Antifašizam i fašizam su u trajnoj sukobljenosti, pobjeda antifašizma
je civilizacijska tekovina (neprekidna aktivnost u održanju mira,
ravnopravnosti, pravednosti, jednakosti i međusobnom poštivanju);
- Sučeljavanje suprotstavljenih sila, nekadašnji NATO i Varšavski vojni
paktovi temeljem ideoloških suprotnosti, danas se sučeljavaju
najbogatiji, snagom oružja i najsiromašniji žrtvujući svoje živote -
terorizmom, što bi trebalo zamijeniti politikom aktivne i miroljubive
koegzistencije radi iznalaženja ravnopravnijih međusobnih odnosa u
raspodjeli proizvodnih rezultata.
Na taj način bi trebali podstaći istraživanje u poukama Titovog doba i
sagledavanje istine o pionirskim djelima, koja su nasilno prekinuta, a
kojima predstoji budućnost.
Sudionici osnivačke Skupštine u nastavku uz stanovite korekcije i
konstruktivne prijedloge i sugestije jednoglasno usvojili su Program
aktivnosti od 2003. do 2004. godine i Statut Saveza Društava "Josip
Broz Tito". U tim dokumentima je potanje naznačena tematika
djelatnosti Saveza i njihovim jednodušnim usvajanjem na osnivačkoj
Skupštini precizirana, utvrđena buduća profilacija toga tijela.
Članovi osnivačke Skupštine Saveza potom su utvrdili i izabrali organe
Skupštine:
Predsjedništvo: Tomislav Badovinac ( Zagreb), Vjekoslav Brundić
(Zagreb), Đorđo Černac ( Bujština), Ruđero Faraguna ( Labinština),
Vitomir Grbac (Rijeka), Štefanija Novak ( Varaždin), Ilija Labus
(Zagreb), Dragica Lovreković (Zagreb) i Martin Matošević (Poreč).
Nadzorni odbor: Augustin Bajčić (Zagreb), Narcisa Čemalović (Zagreb) i
dr. Ivan Nemarnik (Rijeka).
Statutarna komisija: Slobodan Colović (Split), Vinko Horvat (Varaždin)
i Anđelko Kušće (Bujština).
Članovi Znanstvenog vijeća/ Savjeta/ su: maestro Emilio Cossetto, dr.
Dušan Dragosavac, dr. Branko Horvat, dr. Maja Hribar Ožegović, Juraj
Hrženjak, dr. Neda Kauzlarić Andrić, dr. Slavko Komar, dr. Vlasta
Kraljević, dr. Slavko Kulić, dr. Ivan Mecanović, dr. Ranka Peašinović,
dr. Guste Santini, dr. Rikard Štajner, dr. Stipe Šuvar, Nikola Uzelac,
dr. Vladimir Velebit i dr. Savo Zlatić.
Potom je uslijedila kraća pauza i za to vrijeme održana je
konstituirajuća sjednica Predsjedništva. Za predsjednika Saveza izabran
je Tomislav Badovinac, a za tajnika Ilija Labus. Osnovan je Izvršni
odbor, kao organ, odnosno uže operativno tijelo Predsjedništva u
sastavu: Tomislav Badovinac, Ilija Labus i Dragica Lorković.
Uz to donijeta je i privremena odluka o participaciji društava Tito za
program aktivnosti Saveza društava "Josip Broz Tito" Hrvatske po kojoj
svako društvo participira 25% od članarine za ovu godinu.
Prije nego što su se razišli sudionici skupa prihvatili su Odluku o
osnivanju Saveza i pokretanju postupka za upis u Registar udruga
Republike Hrvatske.
Osnivačka skupština Saveza društva "Josip Broz Tito" Hrvatske upamćena
je i po iznimno velikom broju predstavnika tiska, medija i agencije
HINA, što će reći da je tom događaju dan naglašen publicitet u svim
medijima u zemlji.
Jozo Petričević
Osnivačka Skupština Saveza Društva "Josip Broz Tito" Hrvatske održana
15. veljače 2003. godine u Zagrebu, Pavla Hatza 14., sukladno čl. 10.
Zakona o udrugama N.N. 88/01. donijela je:
O D L U K U
o osnivanju Saveza Društava "Josip Broz Tito" Hrvatske i
pokretanju postupka za upis u Registar udruga Republike Hrvatske
1. Osniva se Savez Društava "Josip Broz Tito" Hrvatske, kao dobrovoljna
nestranačka i neprofitabilna udruga svojih članova;
- skraćeni naziv je: Savez Društava Tito,
- sjedište Saveza Društava Tito je u Zagrebu, Pavla Hatza 14.
2. Savez Društava Tito, djeluje na području Republike Hrvatske, a na
temelju svog Statuta i Programa donijetog na Osnivačkoj skupštini, a
primjenjivat će se nakon ovjere kod nadležnog državnog ureda.
3. Pokreće se postupak za upis Savez Društava Tito, kao pravne osobe u
Registar udruga Republike Hrvatske.
4. Za zastupanje Saveza Društva Tito i za podnošenje zahtjeva za upis u
Registar udruga Republike Hrvatske, ovlašćuje se (ime i prezime JMBG,
Adresa).
U Zagrebu, 15. veljače 2003.
Predsjedavatelj
Osnivačke Skupštine:
Dr. sc. Tomislav Badovinac
SVJETSKA RIJE Č
<<<<<
Postoje rije čimongolske ,perzijske , š panjolske inorve ške ,koje su
razumljive isklju čivo Mongolima , Perzijancima , Španjolcima
iNorve žanima -ali postoje isvjetske rije čikoje su jasne svim
narodima svijeta .
Kad izusti štakvu rije čna bilo kojem meridijanu ,ona svuda isto zna
či,svud izaziva istu misao ili asocijaciju .
Takva svjetska riječ je TITO.
Jedva da ima jezika na kojem ova riječ nije izgovorena. I gdje god su
je izgovorili, znaju, da je ona jednoznačna sa slobodom.
Ali ima ona i druga značenja - prije svega znači: čovjek, vatra,
revolucija.
Ali znači i proljeće. Proljeće koje zrači nadom za svijet. Znači toplu
zemlju iz koje klija sjeme.
Svjetska riječ na svim jezicima znači: bratstvo, borbu, otpor u borbi.
Znači ravnopravnost svih naroda ...
Novu točku gledišta i perspektivu.
I opet znači: čovjek. Znači: nov položaj čovjeka, nov položaj njegov u
društvu. Nov moralni kriterij...
I ona svjetska riječ znači i sve to zajedno: na mongolskom, perzijskom,
španjolskom, norveškom i na svim jezicima svijeta znači: mladost,
pametnu, lijepu igru i ljubav, vjeru hrabrih, i mir, mir, mir.
Ištvan Nemet
OSNOVANO DRUŠTVO "Josip Broz Tito" VARAŽDIN
<<<<<
U četvrtak, 17. listopada osnovano je Društvo "Josip Broj Tito", koje
ima 119 članova s područja Varaždina, a dosad je djelovalo kao Ogranak
Društva "Josip Broj Tito"Zagreb.
Na osnivačkoj skupštini usvojen je Statut te su izabrani članovi
Predsjedništva i Nadzornog odbora, kao i članovi drugih organa Društvo
Tito.
Za članove Predsjedništva Društva Tito izabrani su: Tomislav Kobal,
Štefica Novak, Stjepan Oskoruš, Zvonko Gabarić, Zvonimir Lacković,
Josip Drožđek, Dane Milošević, Robert Čurić i Franjo Čavlek. Za članove
Nadzornog odbora izabrani su: Vinko Horvat, Mariša Horvat i Milan
Bundalo.
Osnivačka skupština je pokrenula postupak za osnivanje saveza društva
Tita na razini Hrvatske.
Na konstituirajućoj sjednici članovi Predsjedništva izabrali su za
predsjednika Tomislava Kobala i zamjenika predsjednika Društva Šteficu
Novak.
R
OSNOVANO DRUŠTVO "Josip Broz Tito" BUJŠTINE
<<<<<
U Bujama je 21. studena održana osnivačka skupština Društva "Josip Broz
Tito" za područje Bujštine. Osnovano je Društvo Tito, a dosad je
djelovalo kao Ogranak Društva Tito Zagreb.
Za predsjednika Društva Tito izabran je Renato Krevatin, tajnik je
Đorđe Černac, a osim njih u predsjedništvu su Božidar Caković, Vlado
Jažić i Anđelka Stanić iz Novigrada, Vladimir Croilla, Anđelko Kušće,
Čedomir Poljak i David Vranjac iz Grožnjana, Armando Degrassi, Lorena
Radetić, Franko Rosso i Josip Špoler iz Umaga, te Lino Šepić i Angelo
de Domizio iz Buja.
Osnivačka skupština je pokrenula postupak za osnivanje saveza društva
Tita na razini Hrvatske. Usto, nastojat će animirati što više mladih te
sve antifašistički usmjerene građane da se učlane u Društvo Tito.
R
Osnivačka Skupština Saveza Društava''Josip Broz Tito" Hrvatske, 15.
veljače 2003. godine, donijela je:
PROGRAM AKTIVNOSTI SAVEZA DRUŠTVA "JOSIP BROZ TlTO" HRVATSKE 2003. -
2005.godine
<<<<<
I. Realizacija ciljeva i zadataka utvrđenih Statutom Saveza Društava:
Statutom Društava ''Josip Broz Tito" Hrvatske utvrđeni su kao trajni i
strateški ciljevi:
- gajenje, čuvanje i razvijanje poštovanja prema djelu Josipa Broza
Tita;
- odavanje komemorativne počasti povodom smrti;
- organiziranje dana radosti u povodu Dana Mladosti;
- povjesna valorizacija Josipa Broza Tita i njegova vremena, kako u
Narodno oslobodilačkoj borbi, tako i u stvaranju Federacije
ravnopravnih Republika, povjesnom "NE" Informbirou, uvođenju
samoupravljanja, stvaranju Pokreta
nesvrstanih, te trasiranja puta prema miroljubivoj koegzistenciji;
- manifestiranje antifašizma;
- aktivno učešće i rad na razvijanju demokracije, humanizma,
nacionalne, vjerske i političke tolerancije, socijalne pravde, prava
radnika i građana.
II. Aktivnosti Saveza Društva Tito u narednom razdoblju:
U narednom razdoblju rad Savez Društva Tito zasnivat će se na
prijedlozima rješavanja aktualnih problerna hrvatskog društva, a na
osnovama Titovih ideja i njegovih vizionarskih pogleda u budućnost. Na
taj način, pronalaženjem dodirnih točaka izmedju sadašnjih problema i
Titove misli moguće je dati doprinos rješavanju nagomilanih problema u
zemlji, kao i u odnosima prema svijetu, a posebno prema susjedstvu.
Saglasno tome Savez Društvo Tito će organizirati okrugle stolove,
predavanja, konferencije za tisak kao i druge oblike javne rasprave,
komunikacija putem medija i izdavačke djelatnosti, kako bi upoznalo
javnost sa svojim stavovima, vezanim uz djelo Josipa Broz Tita, te
pružilo pomoć u rješavanju pojedinih pitanja, a osobito o :
- ravnopravnosti naroda i narodnosti, kao nastavka Titove politike:
bratstva i jedinstva, miroljubive koegzistencije i suradnje u
medjunarodniin odnosima, a bez dogmatskih pristupa, kako u pogledu
formi suradnje, tako i izbora država s kojima će se razvijati
bilateralni i multilateralni odnosi;
- društveno-ekonomskim problemima, vezanih uz društvenu, ekonomsku i
pravnu krizu, koja je u nas evidentna, uz naznačivanje mogućih rješenja
krize;
- suradnji u okviru Pakta o stabilnosti u cilju ostvarenja ekonomske
integracije, posebno osiguranja potrošača, odnosno tržišta je temeljni
preduvjet za rast i razvoj proizvodnje. U naše vrijeme tržište se
povećava ekonomskom integracijom. Veliko tržište omogućava slobodni
protok robe, ljudi i kapitala;
- formiranja carinske unije s Bosnom i Hercegovinom, jer bi to
predstavljalo jedinstveno ekonomsko područje, a to bi značilo ukidanje
carinskih troškova na zajedničkoj granici. Hrvatskoj trebaju
komunikacije s jugom zemlje, lektroenergija i sirovine, a Bosni i
Hercegovini trebaju more, veći asortiman proizvoda i razvijeniji
partner koji može u mnogo ćemu pomoći. Obje zemlje imaju koristi od
podvostručenja unutrašnjeg tržišta. Carinska unija tek je početak
integracionih procesa koji se nonnalno razvijaju do ekonomske unije.
Poput EU, treba razraditi kratka i jasna načela koja treba ispuniti
svaka zemlja koja želi biti primljena u ekonomsku uniju;
- decentralizaciji i privredne i političke. Da bi se u potpunosti
mobilizirali ljudski resursi, potrebno je koristiti sve informacije
koje u društvu postoje. Za to je potrebna decentralizacija odlučivanja,
koja znači privrednu i političku samoupravu.Ona osim toga omogućava
incijativu, što predstavlja trajan podsticaj.
Stoga je nužno osposobljavanje lokalne samoupravne zajednice, kao
oblika demokratske participacije građana u donošenju javnih odluka;
- participaciji radnika u privatnim poduzećima i samoupravnom
organiziranju u javnim poduzećima;
- razvitku lokalne samouprave, koja treba da osigura prava i
zadovoljavanje interesa i potreba građana, sa znatno širim ovlastima od
onih kojima danas jedinice lokalne samouprave raspolažu, uz analizu
novih, neformalnih oblika djelovanja radnih ljudi i građana odbori za
očuvanje poduzeća, javni prosvjedi i sl.) uz konfrontiranje pojavama
tajkunizacije, korupcije, birokratskog ponašanja i sl.;
- punoj demokraciji, koja omogućava korištenje svih ideja i incijativa
koje se u društvu javljaju. Znatno reducira mogućnost dominacije
pojedinih grupa koje nameću vlastite interese na račun društvenih
interesa. Omogućava ravnomjemiju raspodjelu dohotka i pravednije
društvo;
- pravnoj državi kao neophodnoj za efikasno funkcioniranje tržišta i
planiranja. Pored toga, važna je i za eliminiranje korupcije. Treba
uskladiti naslijeđena pravna rješenja s modernom ekonomskom praksom
razdvojenog vlasništva kapitala i vlasništva poduzeća;
- pravnim i ekonomskim aspektima globalizacije. Globalizacija djeluje
snažno na pravni poredak i to: mijenja se pojam suvereniteta država, a
s tim i sadržaj ustava i ustavnog prava i u gospodarskom se pravu sve
više vrši unifikacija prava na globalnoj razini, te o postojećem
stanju, koje se može definirati kao globalizacija kroz novčarski
kapital, i modelu ekonomske globalizacije, koja polazi od optimalnog
korištenja svjetskih resursa;
- globalizaciji humanizma koja bi se trebala razvijati na principima
miroljubive koegzistencije i slobode svih naroda da samostalno biraju
svoj sustav u okviru kojeg će se razvijati - politički, ekonomski,
kulturni i sl. i punoj ravnopravnosti naroda bez obzira na veličinu
države, kao i na principima samoupravljanja.
III. Organizacijske aktivnosti Saveza Društava Tito u narednom razdoblju
U narednom razdoblju Savez Društava Tito će djelovati na:
- osnivanju i omasovljenju novih Društava,
- uključivanje u rad mladih ljudi, ljudi iz znanstvenog, kulturnog i
umjetničkog života, te svih antifašistički i demokratski usmjerenih
građana, uz povećanje broja aktivista u Predsjedništvu i Savjetu
Društva.
Potrebno je medijski afirmirati Savez Društava Tito, uz praćenje
njegove aktivnosti kroz medije. Uz veliki broj jedinica i informacija o
Titu na Internetu, na WEB stranici. Nastojati izdavati bilten Saveza
Društava Tito, koji bi trebao afirmirati aktivnosti članova i kao
komunikacijsko sredstvo između Društava Tito.
Savez Društava Tito će koordinirati aktivnosti u realizaciji Programa,
uz jasnu oznaku orijentacije i Društva i ogranaka kao i nevladinih,
nepolitičkih, tolerantnih i javnih oblika udruživanja građana.
U svojem radu Savez Društava će surađivati sa Savezom antifašističkih
boraca i Savezom ratnih vojnih invalida na onim aktivnostima, koje su
zajedničke sa Savezima. Dalje razvijati suradnju s Društvom za istinu o
Antifašističkoj NOB u Jugoslaviji (1941-1945.), SUBNOAR Bosne i
Hercegovine i Zveze borcev in udeležencev Slovenije i nastojati
uspostaviti suradnju drugih udruga sličnog programa aktivnosti
znanstvenih institucija i pojedinaca;
U realizaciji Programa Saveza Društava Predsjedništvo će utvrđivati
godišnju i terminsku dinamiku pojedinih aktivnosti, zavisno od
aktualnosti i mogućnosti realizacije.
Kako je član delegacije Društva za istinu o NOB 1941-1945 iz Beograda
doživio:
SVEČANO OBELEŽENI KORPUSI NOVe HRVATSKE
<<<<<
U Zagrebu je nedavno održana svečanost kojom je obeležena 60.
godišnjica osnivanja Prvog hrvatskog partizanskog korpusa (Četvrtog
korpusa NVO i PO Jugoslavije), kao i godišnjica osnivanja VI, VIII, X i
XI korpusa.
Svečanoj akademiji koja je održana u Velikoj dvorani Doma hrvatske
vojske, pored predsednika Republike Hrvatske Stipe Mesića prisustvovali
su predstavnici boračkih organizacija bivših YU republika, Italije,
Mađarske, Društva "Josip Broz Tito" iz Zagreba, Društva za istinu o NOB
1941-1945. iz Beograda, političke stranke Hrvatske: HNS, SDP i SRP.
Zapaženo je prisustvo više generala HV na čelu sa načelnikom Glavnog
stožera HV generalom Petrom Stipetićem.
U pozdravnoj reči predsednik Mesić je istakao da je Hrvatska "nastala
na tekovinama antifašisticke borbe", te da je "antifašizam temelj na
kojem se grade moderne države". Upozorio je da smo u poslednje vreme
svedoci "različitih ekscesa, od rušenja spomenika antifašizma do
oživljavanja ikonografije iz vremena koje ostavlja jednu sjenu nad
hrvatskim antifašizmom" te da "ne smijemo" dopustiti da oni poprime
ozbiljne dimenzije".
Predsednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske Ivan Fumić u svojoj
reči istakao je da "bez NOB ne bi bilo Hrvatske". I on je upozorio na
opasnost da se ideje fašizma i ustaštva u Hrvatskoj ponovo javljaju i
dodao "vidimo ih u crnim odorama i ustaškom znamenju, i čujemo ih kod
onih koji zapjenjeni urlaju protiv svega demokratskog".
Akademik dr Petar Strčić govorio je "O ulozi i značaju hrvatskih
korpusa u NOV i NOB". Za sve vreme izlaganja na velikom monitoru
prikazivani su dijapozitivi (slike, svedočanstva) iz vremena NOB, sa
dominantnom pojavom lika J.B.Tita.
Kulturno-umetnički deo programa izvodio je simfonijski orkestar HV, pri
čemu je posebno snažan utisak ostavila poslednja tačka puna sete i
emocija partizanska pesma "Po šumama i gorama", koju je pevala čitava
sala, a mnogi već uveliko osedeli ratnici sa Kozare, Neretve, Sutjeske
i drugih poprišta partizanske borbe širom Jugoslavije, propratili su je
i suzama.
Valja napomenuti da su svi mediji u Zagrebu i Hrvatskoj dali širok i
pozitivan publicitet ovom događaju. (Mediji u Beogradu, nažalost, ovaj
su događaj prečutali.)
Izuzetak je "prosvijed" Središnjeg stožera hrvatskih branitelja grada
Zagreba i Zagrebačke županije, koji je ovu svečanost nazvao sramotnom i
ponižavajućom za sve branitelje Domovinskog rata i celi hrvatski narod.
Važno je napomenuti da je pomenuti protest prošao gotovo nezapaženo u
široj javnosti.
Tako smo, zahvaljujući obeležavanju jedne značajne godišnjice NOB,
spoznali kako se barem najviši vrh Republike Hrvatske odnosi prema
tradiciji antifašističke partizanske borbe, s jedne strane, a sa druge,
kako istovremeno kritički uočava opasnost pojavljivanja i obnavljanja
prevaziđenih retrogradnih fašističkih i ustaških ideologija i pokreta.
Neizbežno se nameće istorijska potreba da Srbija, koja nesumljivo ima
sjajnu antifašističku i partizansku tradiciju, prema toj tradiciji od
strane vlasti, boračkih i drugih organizacija neguje odnos visokog
poštovanja i da sledstveno tome dostojno obeležava njene slavne datume.
Istovremeno, to podrazumeva doslednu demokratsku akciju u borbi protiv
prisutnih pojava i nosilaca sovinizma, ksenofobije, pa i pojavljivanja
povampirenog fašizma.
Stevo Dokmanović, general
Anegdote :
<<<<<
"Koja su za Hrvatsku najve ćadostignu ćautoku NOB -e?"
Odgovor : " Stvaranje Federalne Dr žave Hrvatske ,uTopuskom 9. svibnja
1944. iprije toga stvaranje Demokratske Federativne Jugoslavije uJajcu
29. studenoga 1943." Ipjesmom je pozdravljena : " Republiko majko na
šami smo tvoji sinovi !"
Imali smo ve ćuprvoj godini borbe problema sna šim "Smrt fa šizmu
-sloboda narodu !", naime ,kad se na naredbama ovo skratilo na "S.F. -
S.N!". S takvim je pismom jedan borac upućen intendantu Simi, da mu
dade cipele, jer je bos. Simo ga lijepo primi, ali iznenada promijeni
raspoloženje zbog ovoga "S.F - S.N." i kaže jadniku da cipela - nema!
Ovaj se vrati komandantu i kaže što je bilo. Komandant nazove Simu i
izgrdi ga što nije dao cipele, iako ih ima. Simo mu pak odgovori - "Eh,
ali radi onog dolje!". "Što dolje, izdere se komandant." "Dobro sam
razumio ono "S.F. - S.N."- odgovori Simo. "Pa što si razumio" još jače
vikne komandant. "Pa "S.F. - S.N." znači - "Simo Fol - Simo Nedaj"!
ODRŽANA REDOVNA IZBORNA SKUPŠTINA DRUŠTVA "Josip Broz Tito" ZAGREB
<<<<<
U Zagrebu je 10. listopada održana 4. redovna - izborna
skupština Društva "Josip Broz Tito" Zagreb. Na skupštini su razmotreni
i usvojeni izvještaji Predsjedništva i Nadzornog odbora. Usvojen je
Program aktivnosti Društva Tito za naredno mandatno razdoblje
2002.-2004. godine. U Predsjedništvo su izabrani: Adori ćRanko ,Bo žovi
ćMladen ,Brundi ćVjekoslav ,Colovi ćSlobodan ,Dasovi ćKatarina ,Galovi
ćStojan ,Jakovljevi ćFeri ,Joji ćSvetozar ,Jurak Vlado ,Koruni ćVedran
,Luki ćMeri ,Mahmed Stjepan , Š upica Danica ,aza predsjednika je
izabran Vjekoslav Brundi ć, za tajnika Vedran Koruni ćiblagajnika
Danica Šupica ,uNadzorni odbor :Bori ćJasenka , Ć emalovi ćNarcisa
iNjivojda Bartol ,auStatutarnu komisiju :Bajsi ćAugustin ,Bla žičevi
ćMarko iBr čićAn đela .
Dosada šnji predsjednik Tomislav Badovinac zahvalio se na
podr šci isuradnji koja mu je pru žena uproteklih šest godina
provedenih uDru štvu "Josip Broz Tito ".
Skup ština je jednoglasno donijela odluku kojom se -pokreće
postupak za osnivanje Saveza Društava "Josip Broz Tito" Hrvatske, kao
krovne organizacije svih dobrovoljno učlanjenih Društava "Josip Broz
Tito" sa područja Republike Hrvatske, s ciljem koordinacije i
unapređivanja aktivnosti i Društvo "Josip Broz Tito" Zagreb je
suosnivač i član Saveza Društava "Josip Broz Tito"Hrvatske.
R
ODRŽANA JE PROMOCIJA KNJIGE "SPLIT U TITOVO DOBA"
<<<<<
Već je pred nama knjiga "Split u Titovo doba", ovaj novi izdavački
projekt koji je u zadnje vrijeme na sebe skrenuo višestruku pozornost.
Prvo iz razloga jer dolazi iz Splita, grada koji je ovo cijelo
desetljeće i dulje izgledao kao centar rigidne hrvatske desnice, a
novoizdana knjiga vrlo pozorno odslikava vrijeme najvećeg uspona i
izgradnje Splita u cijeloj njegovoj povijesti, vrijeme kojim se posebno
ponosi u prvom redu današnja hrvatska ljevica.
Knjiga već plijeni samim svojim izgledom. Na preglednom formatu, na 350
stranica, kvalitetno uređena i opremljena bogatom arhivskom građom i
mnoštvom dokumentarnih crno bijelih i fotografija u boji (djelo 45
autora, a glavni i odgovorni urednik je prof. Miroslav Ćurin), govori o
jednom vremenu, koje tek sada, sa jedne povjesne distance, imajući sa
čime da se usporedi nakon toga,(iako su prošla samo dva desetljeća
nakon Tita), pomoći će da se postupno formira svijest dolazećim
generacijama o njegovom istinskom značaju, značaju toga vremena velikog
društvenog napretka i izgradnje i općedruštvene dobrobiti.
Splitska promocija knjige održana je 12. studenoga 2002. godine u
prostorijama Hrvatske Akademije Znanosti i Umjetnosti "Palača Milesi" u
Splitu na Voćnom trgu. Mnoštvo prisutnih na toj promociji ukazivalo je
na za Split poseban događaj. Savez antifašističkih boraca i antifašista
Split i Društvo "Josip Broz Tito" Ogranak Split, kao izdavači ove
knjige i organizatori promocije, okupili su toga dana mnoštvo svojih
članova i simpatizera a cijeli tijek promocije i sve što se na njoj
čulo, stvorilo je jednu posebno nadahnutu atmosferu među prisutnima.
"... djelo koje nije objavljeno, kako ćete možda pomisliti, prije
1980., već upravo ove, 2002. godine, kao pothvat desetak entuzijasta. U
knjizi se dokumentarno i dojmljivo nabrajaju svi uspjesi građana i
grada Splita u Titovo doba, ali i golemi, nerjetko krvlju plaćeni
napori da se do tog doba dođe. Izvrsno uređena i sjajno opremljena
knjiga zasad je rjedak, ... prijeko potreban pokušaj da se
demistificira i pobije ... revizija novije hrvatske povijesti, kojom se
i dalje, katkad vrlo agresivno pokušava prekriti velom zaborava upravo
ono što je u toj povijesti najsvjetlije."(Jutarnji list 30.11.2002.,
Magazin-Radovan Stipetić, strana 33.) Poslije ove prve promocije
usljedila je 13. prosinca 2002. promocija knjige u Zagrebu.
U dvorani Saveza antifašističkih boraca i antifašista R.H., promociji
su prisustvovali mnogi ugledni znanstvenici, borci NOR-a, sudionici u
tim povjesnim zbivanjima i Titovi suvremenici kao i oni mlađih
generacija koje zanima ova povjesna istina prikazana u ovoj knjizi.
Atmosfera nadahnutosti, stvorena repliciranjem i ukazivanjem na
povjesne događaje i činjenice kronološki iznjete i obrađene bogatom i
imresivnom historiografskom građom i ovoga se puta ponovila.
Promocija u Rijeci održana je 20. prosinca 2002. godine u prepunoj
dvorani na Rivi br.8. (bivša dvorana Croatia-Line). To se u potpunosti
ponovilo a i dan kasnije 21. prosinca 2002. na promociji u Puli, ono
čvrsto uvjerenje prisutnih da iako promovirana knjiga govori o
"splitskom dobu" - da je to ipak bilo i moglo se prepoznati i doba
njihovih gradova i kada se podsjećamo na Tita i Titovo doba, ne može se
izbjeći generaliziranje koje se samo nameće a neminovno se prisjećamo i
toga da posebna vrijednost nekih narodnih vođa jeste u tome da je u
njihovo vrijeme narod živio u miru, blagostanju, sigurnosti i
prosperitetu. Malo je takvih u povijesti bilo a Tito i njegovo doba
sigurno su jedno od tih i takvih.
Knjiga se može nabaviti kod izdavača na telefon:021/482 934 po cijeni
od 200 kuna.
Slobodan Colovic
PROMOCIJA KNJIGE Vitomira Grpca "U TITOVOJ PRATNJI"
<<<<<
"Bio sam najmlađi Titov partizanski gardist - bilo mi je 16 godina i 2
mjeseca kad je 4. studenog 1942. godine u Bosanskom Petrovcu formiran
je Prateći bataljon Vrhovnog štaba, koji je bio preteča Titove garde.
Kasnije je Garda taj datum slavila kao dan svog osnutka", objasnio je
Vitomir Grbac, autor knjige "U Titovoj pratnji", na promociji koja je
jučer održana u organizaciji Društva "Josip Broz Tito" Labinštine.
Knjigu je objavila izdavačka kuća "Adamić" iz Rijeke.
Grbac je rodom Kastavac, a danas živi u Rijeci. Osam mjeseci obavljao
je zadatke tjelesnog osiguranja partizanskog vrhovnog komandanta. Uz
njega je bio za vrijeme Prvog zasjedanja AVNOJa i za vrijeme bitki na
Neretvi i Sutjesci. Njegova knjiga sadrži sjećanja mladića
koji je stasao u najtežim trenucima rata, na čijem mu je početku
poginula majka koja je u partizane otišla kao zdravstvena radnica.
Poslije rata studira i postaje magistar povijesnih znanosti. 1979.
godine napušta vojnu karijeru, u činu pukovnika, i predaje na Pravnom
fakultetu u Rijeci.
Prvo izdanje knjige rasprodano je u dva mjeseca, a doživjela je i drugo
izdanje, koje se dobro prodaje.
R
ODGOVOR CENČIĆU I CENČIĆIMA
GLAS ISTINE - list Društva za istinu o antifašističkoj
narodnooslobodilačkoj borbi u Jugoslaviji 1941-1945
<<<<<
Kada se pojavila knjiga "Titova poslednja ispovest" Vjenceslava
Cenčića, štampana u Beogadu, u Društvu za istinu o antifašističkom NOBu
u Jugoslaviji odlučeno je da se odgovori knjigom kako bi se
argumentovano demantovale izrečene neistine i razobličili falsifikati
na kojima se gradi konstrukcija navodne Titove ispovesti.
Posle dužeg rada, za štampu je pripremljena knjiga "Velika
podvala - Cenčić podmeće Titu izmišljene stenogrrame" koja će uskoro
biti dostupna javnosti. Već u predgovoru ukazuje se da se Cenčićeva
knjiga zasniva na tri izmišljena stenograma, kao i na motive zbog kojih
je pisana. Posle
uvodnog teksta "Knjiga falsifikata, neistina i intriga", koji je
napisao Raif Dizdarević, predočavaju se ključni dokumenti - stvarno
Titovo izlaganje u Karađorđevu 21. decembra 1979. godine i sastav
delegacije Oružanih snaga SFRJ koja je tom prilikom razgovarala sa
Titom.
Reč se zatim daje svedocima - učesnicima pomenutog razgovora i
neposrednim Titovim saradnicima. U tom odeljku knjige nalaze se i:
• Lične beleške nekadašnjeg saveznog sekretara za narodnu odbranu
generala Nikole LJubičića "Sa Titom od 15. avgusta do 23. decembra
1979. godine";
• Prilog admirala Branka Mamule, tadašnjeg načelnika Generalštaba JNA
"Odgovomo tvrdim da ništa iznijetog u Cenčićevoj knjizi Tito nije rekao
pred vojnim vrhom u decembru 1979", kao i još nekoliko pisama i ranije
objavljenih Mamulinih reagovanja na pomenutu knjigu, uključujući i
Cenčićev odgovor Mamuli;
• Presek rasprave o Cenčićevoj knjizi vođene u Zvezi borcev Slovenije
koji je priredio general Ilija Radaković, nekadašnji pomoćnik i zamenik
saveznog sekretara za narodnu odbranu i učesnik u razgovoru sa Titom
21. decembra 1979;
• Osvrt nedavno preminulog generala Džemila Šarca, tadašnjeg
podsekretara u SSNO;
• Tekst "Moj poslednji susret s Titom" generala Daneta Petkovskog,
tadašnjeg zamenika saveznog sekretara za narodnu odbranu;
• Tekst "Titova poslednja ispovest" generala Branka Jerkiča, tadašnjeg
komandanta teritorijalne odbrane Slovenije i istoimeni komentar
Milivoja Pisara.
U knjizi se nalaze i prilozi, odnosno izjave tadašnjih Titovih
neposrednih saradnika - savetnika za štampu u Titovom kabinetu Blaže
Mandića, šefa i zamenika šefa Protokola Predsednika Republike Antona
Laha i Vojislava Vučićevića, tekst Miloša Minića koji je tada, pre i za
vreme Šestog samita nesvrstanih u Havani, bio u stalnom kontaktu sa
Tttom.
U ovom poglavlju knjige koje nosi naslov "Svedoci govore", nalazi se i
beleška o razgovoru sa Berislavom Badurinom, tu je i komentar o
Cenčićevoj knjizi koji je dala nekadašnja Titova supruga Herta Haas a
ona je priložila i izjavu o Josipu Kopiniču. Data je i polemika
nekadašnjeg ministra inostranih poslova SFRJ Josipa Vrhovca sa
Vjenceslavom Cenčicem, dok general JNA Milan Šijan odgovara na pitanje
ko je ubio Marka Oreškovića.
U poglavlju "Reagovanje javnosti na Cenčićevu knjigu" nalaze se, između
oslatalog:
• Polemika dr Zorice Slipetić, nekadašnje direktorke Inslituta za
radnički pokret Hrvatske sa Cenčićem ("Titov politički testament iz
lažiranih stenograma");
• Pismo Biljane Kovačević-Vučo, ćerke generala Veljka Kovačevića,
povodom Cenčićeve knjige:
• Prilog "Neistine o smrti generala Koste Nađa" Georgija Jovičića,
generala, nekadašnjeg sekretara Opunomoćstva CK SKJ za JNA;
• Tekst prenet iz podgoričkih "Vijesti" u kome novinar i publicista
Boro Krivokapić tvrdi: "Cenčiću, Krležine (sada i Titove) riječi su iz
moje knjige 'Pitao sam Tita'.
U poglavlju "Reč istoričara" objavljuju se prilozi dr Pere Damjanovića,
Radomira Ljake Vujoševića, akademika Petra Strčića, Abdulaha Kosovca,
dr Dragoljuba Petrovića, dr Nikole Anića, dok su u završnom poglavlju
dati dokumenti koji potkrepljuju osnovne teze knjige.
Redak primer falsifikata
U beogradskom hotelu "Metropol", 23. marta 2001, promovisana je knjiga
Vjenceslava Cenčića "Titova posljednja ispovijest".
Promocija je bila, u izvesnom smislu, neobična. Umesto uobičajenih
izlaganja dva-tri promotera, ovoga puta je o Cenčićevoj knjizi otvorena
diskusija koju je vodio Milomir Marić (novinar, publicista). Odmah su
se iz publike javili pojedini ljudi koji su svojim ocenama, ili
postavljanjem pitanja, poveli raspravu o knjizi. Stekao sam utisak da
je deo tih ljudi bio već unapred angažovan za takva, u osnovi, pohvalna
izlaganja, mada je u diskusiji bilo i kritičkih opaski. Tako je, između
ostalog, osporen način ubistva Marka Oreškovića, vođe ustanka u Lici
1941, koga su, po Cenčiću, ubili partizani. Slično se čulo i o načinu
likvidaci|e Rade Končara, sekretara CK KP Hrvatske.
Na osnovu ovih saznanja, zaključio sam da je reč o
problematičnoj knjizi, što sam rekao i Cenčiću. Kazao sam mu da se
njegova knjiga bavi istorijskim činjenicama, ali u njoj, kako vidim,
ima mnogo netačnosti i iskrivljavanja. Cenčić mi je odmah odgovorio da
se ona zasniva na stenogramima i drugim dokumentima.
Kada sam, kasnije, temeljitije pročitao ovu knjigu, sve moje
pretpostavke i sumnje su se potvrdile. I to višestruko!
Glavni sadržaj knjige je pokušaj diskreditacije Tita kao vodeće
ličnosti jugoslovenskog revolucionarnog pokreta, a lime i umanjivanje
značaja našeg celokupnog antifašističkog NOP-a i njegovih vrednosti. Za
to se koriste različite varijante falsifikovanja činjenica. Izmišljaju
se događaji koji se nisu dogodili, partizanskom pokretu pripisuju se
nečasni metodi, direktnim lažima ili suptilnijim iskrivljavanjima
obezvređuju se pojedine ličnosti, pre svega Josip Broz Tito i njegovi
saradnici i saborci. Na udaru su posebno njegovi saradnici iz Slovenije
i Hrvatske koji se, pojedinačno i svi zajedno, optužuju i kao glavni
vinovnici kraha SFRJ. Na njih se baca glavna krivica i za najnovije
besmislene ratove, kao i za sva zla koja su nas u njima i sa njima
snašla. Očita je namera autora i njegovih pokrovitelja da se uzroci i
krivci za izazvane strahovite tragedije, koje su zadesile jugoslovenske
narode pri kraju XX veka, traže izvan Srbije i mimo njenih tadašnjih
lidera!
(Iz teksla dr Pere Damjanovića "Cenčićeva krijiga - redak primer
falsifikata" priređenog za knjigu "Velika podvala")
SAVEZ DRUŠTAVA "JOSIP BROZ TITO" HRVATSKE
---
GLASILO VII. - VIII.
---
Osnivačka skupština Saveza društava "Josip Broz Tito"
Hrvatske
SVJETSKA RIJE Č
OSNOVANO DRUŠTVO "Josip Broz Tito" VARAŽDIN
OSNOVANO DRUŠTVO "Josip Broz Tito" BUJŠTINE
PROGRAM AKTIVNOSTI SAVEZA DRUŠTVA "JOSIP BROZ TlTO"
HRVATSKE 2003. - 2005.godine
SVEČANO OBELEŽENI KORPUSI NOVe HRVATSKE
Anegdote :
ODRŽANA REDOVNA IZBORNA SKUPŠTINA DRUŠTVA "Josip Broz Tito"
ZAGREB
ODRŽANA JE PROMOCIJA KNJIGE "SPLIT U TITOVO DOBA"
PROMOCIJA KNJIGE Vitomira Grpca "U TITOVOJ PRATNJI"
ODGOVOR CENČIĆU I CENČIĆIMA
Osnivačka skupština Saveza društava "Josip Broz Tito" Hrvatske
NA TEKOVINAMA ANTIFAŠISTIČKE BORBE I IZGRADNJE
<<<<<
Davati što više šanse mladima,koji su danas na brisanom prostoru -
Okupiti znanstvenike i stručnjake.
Savez društava "Josip Broz Tito", utemeljen je na osnivačkoj Skupštini
održanoj 15. veljače u Zagrebu kao dobrovoljno i nestranačko udruženje
Društava privrženih antifašizmu i promoviraju poruke Titovog vremena -
antifašistički pokret, NOR 1941.-1945, poslijeratnu izgradnju
socijalističke zemlje, ostvarivanje demokracije i socijalne pravde,
borbe za mir, suradnju i ravnopravnost među narodima i državama i
Pokreta nesvrstanih zemalja u svijetu i poštuju velikana minule epohe i
njegovo monumentalno djelo. Za predsjednika Saveza izabran je Tomislav
Badovinac, a za tajnika Ilija Labus.
Prije toga članovi pjevačkog zbora Hrvatskog kulturno- mjetničkog
društva "Željezničar" izveli su himnu, a potom je svim poginulim
antifašistima i borcima te umrlim članovima Društva "Josip Broz Tito"
odana pošta minutom šutnje.
Osnivačkoj skupštini su prisustvovali po dva predstavnika iz Društava
Tito, koja su donijela odluku o osnivanju Saveza Društava "Josip Broz
Tito" Hrvatske. Svi su izabrani predstavnici bili prisutni na
Osnovačkoj skupštini i to: Poreč: Martin Matošević i Šime Perica;
Varaždin: Tomislav Kobal i Štefica Novak; Rijeka: Zdenko Jurčić i Vlah
Branko; Bujština: Renato Krevatin i Đorđo Černac; Zagreb: Vjekoslav
Brundić i Tomislav Badovinac; Labinština: Lucijan Martinčić i Bešić
Atif;
Uz delegate osnivanju tog tijela prisustvovali su i pozdravljeni su mr.
Ivan Fumić, Edo Vostrel, Milivoj Boroša i druge ličnosti SABA, RVIH i
Sindikata umirovljenika, te brojni članovi Društva Tito Zagreb i
gosti. Posebno su pozdravljeni prisutni novinari.
Dr. T. Badovinac u nastavku je podsjetio nazočne da se upravo danas
organizira protestni zbor na Jelačićevom trgu u Zagrebu u povodu
američkih prijetnji Iraku. Nažalost, nismo mogli odgoditi ovu
Skupštinu, pa da i mi budemo sa Zagrepčanima, da dignemo svoj glas
protiv huškača rata, jer nosimo ime čovjeka koji je neupitno gotovo
čitav svoj državnički vijek odradio u borbi za mir putem
koegzistencije, nesvrstavanja i u direktnim sukobima s onima što su
bili druga vrsta imperijalizma- staljinizma.
Kao Titovi sljedbenici protivimo se bilo kakvom nastraju na mir, to tim
više što ima jako malo podataka koji čvrsto govore da Irak zaista
posjeduje zastrašujuće oružja. Ta vrsta oružja je američka propagandna
izmišljotina. Inspektori ga nisu našli. Jedino čime se može razoružati
Irak jeste njegova nafta.
Izražavam u ime svih vas protest protiv onih što silom oružja
pokušavaju nametnuti svoje vlastite želje da pokore male zemlje i
narode da bi tako došli do "crnog zlata"- podvukao je dr. Badovinac.
Zbog čega se osniva Savez Društava "Josip Broz Tito"
objasnio je dr. Tomislav Badovinac, inače predsjednik zagrebačkog
društva s Titovim imenom, osnovanog 25. svibnja 1996. godine.
Podsjetio je da je u proteklih šest i pol godina osnovano 25 ogranaka
s oko 4.000 članova, u većem dijelu zemlje.
Društvo koje je registrirano time je steklo i svojstvo pravne osobe,
dok su ogranci bili u svojstvu podružnice, bez svojstva pravne osobe.
Nalazimo se pred novim iskorakom u organiziranju i omasovljavanju
Društava Tito, naročito mladim članovima, što će biti i najbitnija
zadaća u narednom vremenu. To tim više, što se borci antifašističkog
rata- NOB-e brojčano svakim danom sve više smanjuju. Mlade generacije
koje su sklone antifašističkim tekovinama, iako nisu dovoljno upoznate,
trebale bi dostojanstveno nastaviti uvažavati i dalje razvijati
dostignuća NOB-e i socijalističke izgradnje i tekovine Titovih poruka.
Najprihvatljiviji i najuspješniji iskorak će biti utoliko koliko se mi
stariji budemo više oslobađali sektaškog odnosa prema mladima i ne
budemo odmjeravali ponašanje mladih prema našim idejno-političkim
aršinima. Riječ je o borbi za svakog pojedinca, jer su, danas, na
brisanom prostoru i mogli bi potpasti pod utjecaj nama tuđih shvaćanja.
Već danas se osjeća da je postojeće Društvo postalo preglomazno, te je
s organizacijskog stajališta, postalo nedovoljno efikasno i skučeno u
djelovanju, jer nije uspijevalo poticati aktivnost članova.
Mnogobrojnost članova ogranaka, a bez raznih drugih interesnih oblika
organiziranja aktivnosti, imalo je za posljedicu i nedovoljno
razgranjavanje aktivnosti i nedovoljno povećanje broja članova,
pogotovo mladih. Svako novo Društvo, u svojstvu pravne osobe, može
osnivati svoje ogranke i druge oblike organiziranja, kako po osnovi
interesnih aktivnosti ( klubovi, sekcije, tribine, forumi itd.) tako i
po osnovi mjesta prebivanja ( škola, fakultet, selo, grad, općina
itd.), što će pridonijeti znatnijem djelovanju i proširivanju
aktivnosti članova, kao i daljem povećanju broja članova Društva.
Imajući u vidu činjenicu da ogranci formalno pravno ne mogu samostalno
djelovati, već samo u okviru Društva, teoretski je moguće pretpostaviti
da postojeće Društvo, iz razno raznih objektivnih ili subjektivnih
okolnosti, može biti onemogućeno da djeluje, došlo bi do prestanka rada
svih ogranaka i aktivnosti njenih članova, što bi bio najveći i
neoprostivi propust.
Budući da ogranci nemaju svojstvo pravne osobe, nemaju ni legitimitet
da mogu konkurirati za financijsku potporu i osiguranje neophodnih
radnih prostorija od organa vlasti na čijem su području.
Osim pitanja adekvatnije organizacije, prigodnih oblika i formi
okupljanja članova u ispoljavanju njihovih aktivnosti u Društvu,
posebno je značajno da se na nivou Saveza Društava "Josip Broz Tito"
Hrvatske organiziraju Dan Mladosti - radosti u Kumrovcu i povremeno
izdavanje "Glasila", organizacija znanstvenih skupova i drugi
usuglašeni zadaci iz Programa Saveza Društva "Josip Broz Tito".
Poglavito je značajno da se okupe znanstvenici i stručnjaci, prije
svega, iz cijele zemlje u Savjet Saveza Društava "Josip Broz Tito"
kako bi mogli organizirati stručno- znanstvene skupove na teme
suvremenih aktualnih pitanja, koja se mogu sagledati na temelju pouka
Titovog vremena. To su prije svega:
- Ekonomska aktualna situacija izražava se u visokoj stopi
nezaposlenosti, koje je posljedica restauracije kapitalizma, pretvorbe,
kojom je opljačkana radnička klasa, odnosno društvena imovina, i
onemogućeno proširenje tržišta, koje bi omogućilo proizvodnju,
povećanjem zaduženosti zbog nerazmjernog uvoza u odnosu na izvoz kao
posljedice nerealnog tečaja, a postoje pouke kako su se rješavala
slična pitanja i kako bi se mogla rješavati;
- Poimanje demokracije, koja se poistovjećuje s višestranačjem, a
zanemaruje se činjenica da punu demokratizaciju čine politička,
socijalna i ekonomska komponenta;
- Antifašizam i fašizam su u trajnoj sukobljenosti, pobjeda antifašizma
je civilizacijska tekovina (neprekidna aktivnost u održanju mira,
ravnopravnosti, pravednosti, jednakosti i međusobnom poštivanju);
- Sučeljavanje suprotstavljenih sila, nekadašnji NATO i Varšavski vojni
paktovi temeljem ideoloških suprotnosti, danas se sučeljavaju
najbogatiji, snagom oružja i najsiromašniji žrtvujući svoje živote -
terorizmom, što bi trebalo zamijeniti politikom aktivne i miroljubive
koegzistencije radi iznalaženja ravnopravnijih međusobnih odnosa u
raspodjeli proizvodnih rezultata.
Na taj način bi trebali podstaći istraživanje u poukama Titovog doba i
sagledavanje istine o pionirskim djelima, koja su nasilno prekinuta, a
kojima predstoji budućnost.
Sudionici osnivačke Skupštine u nastavku uz stanovite korekcije i
konstruktivne prijedloge i sugestije jednoglasno usvojili su Program
aktivnosti od 2003. do 2004. godine i Statut Saveza Društava "Josip
Broz Tito". U tim dokumentima je potanje naznačena tematika
djelatnosti Saveza i njihovim jednodušnim usvajanjem na osnivačkoj
Skupštini precizirana, utvrđena buduća profilacija toga tijela.
Članovi osnivačke Skupštine Saveza potom su utvrdili i izabrali organe
Skupštine:
Predsjedništvo: Tomislav Badovinac ( Zagreb), Vjekoslav Brundić
(Zagreb), Đorđo Černac ( Bujština), Ruđero Faraguna ( Labinština),
Vitomir Grbac (Rijeka), Štefanija Novak ( Varaždin), Ilija Labus
(Zagreb), Dragica Lovreković (Zagreb) i Martin Matošević (Poreč).
Nadzorni odbor: Augustin Bajčić (Zagreb), Narcisa Čemalović (Zagreb) i
dr. Ivan Nemarnik (Rijeka).
Statutarna komisija: Slobodan Colović (Split), Vinko Horvat (Varaždin)
i Anđelko Kušće (Bujština).
Članovi Znanstvenog vijeća/ Savjeta/ su: maestro Emilio Cossetto, dr.
Dušan Dragosavac, dr. Branko Horvat, dr. Maja Hribar Ožegović, Juraj
Hrženjak, dr. Neda Kauzlarić Andrić, dr. Slavko Komar, dr. Vlasta
Kraljević, dr. Slavko Kulić, dr. Ivan Mecanović, dr. Ranka Peašinović,
dr. Guste Santini, dr. Rikard Štajner, dr. Stipe Šuvar, Nikola Uzelac,
dr. Vladimir Velebit i dr. Savo Zlatić.
Potom je uslijedila kraća pauza i za to vrijeme održana je
konstituirajuća sjednica Predsjedništva. Za predsjednika Saveza izabran
je Tomislav Badovinac, a za tajnika Ilija Labus. Osnovan je Izvršni
odbor, kao organ, odnosno uže operativno tijelo Predsjedništva u
sastavu: Tomislav Badovinac, Ilija Labus i Dragica Lorković.
Uz to donijeta je i privremena odluka o participaciji društava Tito za
program aktivnosti Saveza društava "Josip Broz Tito" Hrvatske po kojoj
svako društvo participira 25% od članarine za ovu godinu.
Prije nego što su se razišli sudionici skupa prihvatili su Odluku o
osnivanju Saveza i pokretanju postupka za upis u Registar udruga
Republike Hrvatske.
Osnivačka skupština Saveza društva "Josip Broz Tito" Hrvatske upamćena
je i po iznimno velikom broju predstavnika tiska, medija i agencije
HINA, što će reći da je tom događaju dan naglašen publicitet u svim
medijima u zemlji.
Jozo Petričević
Osnivačka Skupština Saveza Društva "Josip Broz Tito" Hrvatske održana
15. veljače 2003. godine u Zagrebu, Pavla Hatza 14., sukladno čl. 10.
Zakona o udrugama N.N. 88/01. donijela je:
O D L U K U
o osnivanju Saveza Društava "Josip Broz Tito" Hrvatske i
pokretanju postupka za upis u Registar udruga Republike Hrvatske
1. Osniva se Savez Društava "Josip Broz Tito" Hrvatske, kao dobrovoljna
nestranačka i neprofitabilna udruga svojih članova;
- skraćeni naziv je: Savez Društava Tito,
- sjedište Saveza Društava Tito je u Zagrebu, Pavla Hatza 14.
2. Savez Društava Tito, djeluje na području Republike Hrvatske, a na
temelju svog Statuta i Programa donijetog na Osnivačkoj skupštini, a
primjenjivat će se nakon ovjere kod nadležnog državnog ureda.
3. Pokreće se postupak za upis Savez Društava Tito, kao pravne osobe u
Registar udruga Republike Hrvatske.
4. Za zastupanje Saveza Društva Tito i za podnošenje zahtjeva za upis u
Registar udruga Republike Hrvatske, ovlašćuje se (ime i prezime JMBG,
Adresa).
U Zagrebu, 15. veljače 2003.
Predsjedavatelj
Osnivačke Skupštine:
Dr. sc. Tomislav Badovinac
SVJETSKA RIJE Č
<<<<<
Postoje rije čimongolske ,perzijske , š panjolske inorve ške ,koje su
razumljive isklju čivo Mongolima , Perzijancima , Španjolcima
iNorve žanima -ali postoje isvjetske rije čikoje su jasne svim
narodima svijeta .
Kad izusti štakvu rije čna bilo kojem meridijanu ,ona svuda isto zna
či,svud izaziva istu misao ili asocijaciju .
Takva svjetska riječ je TITO.
Jedva da ima jezika na kojem ova riječ nije izgovorena. I gdje god su
je izgovorili, znaju, da je ona jednoznačna sa slobodom.
Ali ima ona i druga značenja - prije svega znači: čovjek, vatra,
revolucija.
Ali znači i proljeće. Proljeće koje zrači nadom za svijet. Znači toplu
zemlju iz koje klija sjeme.
Svjetska riječ na svim jezicima znači: bratstvo, borbu, otpor u borbi.
Znači ravnopravnost svih naroda ...
Novu točku gledišta i perspektivu.
I opet znači: čovjek. Znači: nov položaj čovjeka, nov položaj njegov u
društvu. Nov moralni kriterij...
I ona svjetska riječ znači i sve to zajedno: na mongolskom, perzijskom,
španjolskom, norveškom i na svim jezicima svijeta znači: mladost,
pametnu, lijepu igru i ljubav, vjeru hrabrih, i mir, mir, mir.
Ištvan Nemet
OSNOVANO DRUŠTVO "Josip Broz Tito" VARAŽDIN
<<<<<
U četvrtak, 17. listopada osnovano je Društvo "Josip Broj Tito", koje
ima 119 članova s područja Varaždina, a dosad je djelovalo kao Ogranak
Društva "Josip Broj Tito"Zagreb.
Na osnivačkoj skupštini usvojen je Statut te su izabrani članovi
Predsjedništva i Nadzornog odbora, kao i članovi drugih organa Društvo
Tito.
Za članove Predsjedništva Društva Tito izabrani su: Tomislav Kobal,
Štefica Novak, Stjepan Oskoruš, Zvonko Gabarić, Zvonimir Lacković,
Josip Drožđek, Dane Milošević, Robert Čurić i Franjo Čavlek. Za članove
Nadzornog odbora izabrani su: Vinko Horvat, Mariša Horvat i Milan
Bundalo.
Osnivačka skupština je pokrenula postupak za osnivanje saveza društva
Tita na razini Hrvatske.
Na konstituirajućoj sjednici članovi Predsjedništva izabrali su za
predsjednika Tomislava Kobala i zamjenika predsjednika Društva Šteficu
Novak.
R
OSNOVANO DRUŠTVO "Josip Broz Tito" BUJŠTINE
<<<<<
U Bujama je 21. studena održana osnivačka skupština Društva "Josip Broz
Tito" za područje Bujštine. Osnovano je Društvo Tito, a dosad je
djelovalo kao Ogranak Društva Tito Zagreb.
Za predsjednika Društva Tito izabran je Renato Krevatin, tajnik je
Đorđe Černac, a osim njih u predsjedništvu su Božidar Caković, Vlado
Jažić i Anđelka Stanić iz Novigrada, Vladimir Croilla, Anđelko Kušće,
Čedomir Poljak i David Vranjac iz Grožnjana, Armando Degrassi, Lorena
Radetić, Franko Rosso i Josip Špoler iz Umaga, te Lino Šepić i Angelo
de Domizio iz Buja.
Osnivačka skupština je pokrenula postupak za osnivanje saveza društva
Tita na razini Hrvatske. Usto, nastojat će animirati što više mladih te
sve antifašistički usmjerene građane da se učlane u Društvo Tito.
R
Osnivačka Skupština Saveza Društava''Josip Broz Tito" Hrvatske, 15.
veljače 2003. godine, donijela je:
PROGRAM AKTIVNOSTI SAVEZA DRUŠTVA "JOSIP BROZ TlTO" HRVATSKE 2003. -
2005.godine
<<<<<
I. Realizacija ciljeva i zadataka utvrđenih Statutom Saveza Društava:
Statutom Društava ''Josip Broz Tito" Hrvatske utvrđeni su kao trajni i
strateški ciljevi:
- gajenje, čuvanje i razvijanje poštovanja prema djelu Josipa Broza
Tita;
- odavanje komemorativne počasti povodom smrti;
- organiziranje dana radosti u povodu Dana Mladosti;
- povjesna valorizacija Josipa Broza Tita i njegova vremena, kako u
Narodno oslobodilačkoj borbi, tako i u stvaranju Federacije
ravnopravnih Republika, povjesnom "NE" Informbirou, uvođenju
samoupravljanja, stvaranju Pokreta
nesvrstanih, te trasiranja puta prema miroljubivoj koegzistenciji;
- manifestiranje antifašizma;
- aktivno učešće i rad na razvijanju demokracije, humanizma,
nacionalne, vjerske i političke tolerancije, socijalne pravde, prava
radnika i građana.
II. Aktivnosti Saveza Društva Tito u narednom razdoblju:
U narednom razdoblju rad Savez Društva Tito zasnivat će se na
prijedlozima rješavanja aktualnih problerna hrvatskog društva, a na
osnovama Titovih ideja i njegovih vizionarskih pogleda u budućnost. Na
taj način, pronalaženjem dodirnih točaka izmedju sadašnjih problema i
Titove misli moguće je dati doprinos rješavanju nagomilanih problema u
zemlji, kao i u odnosima prema svijetu, a posebno prema susjedstvu.
Saglasno tome Savez Društvo Tito će organizirati okrugle stolove,
predavanja, konferencije za tisak kao i druge oblike javne rasprave,
komunikacija putem medija i izdavačke djelatnosti, kako bi upoznalo
javnost sa svojim stavovima, vezanim uz djelo Josipa Broz Tita, te
pružilo pomoć u rješavanju pojedinih pitanja, a osobito o :
- ravnopravnosti naroda i narodnosti, kao nastavka Titove politike:
bratstva i jedinstva, miroljubive koegzistencije i suradnje u
medjunarodniin odnosima, a bez dogmatskih pristupa, kako u pogledu
formi suradnje, tako i izbora država s kojima će se razvijati
bilateralni i multilateralni odnosi;
- društveno-ekonomskim problemima, vezanih uz društvenu, ekonomsku i
pravnu krizu, koja je u nas evidentna, uz naznačivanje mogućih rješenja
krize;
- suradnji u okviru Pakta o stabilnosti u cilju ostvarenja ekonomske
integracije, posebno osiguranja potrošača, odnosno tržišta je temeljni
preduvjet za rast i razvoj proizvodnje. U naše vrijeme tržište se
povećava ekonomskom integracijom. Veliko tržište omogućava slobodni
protok robe, ljudi i kapitala;
- formiranja carinske unije s Bosnom i Hercegovinom, jer bi to
predstavljalo jedinstveno ekonomsko područje, a to bi značilo ukidanje
carinskih troškova na zajedničkoj granici. Hrvatskoj trebaju
komunikacije s jugom zemlje, lektroenergija i sirovine, a Bosni i
Hercegovini trebaju more, veći asortiman proizvoda i razvijeniji
partner koji može u mnogo ćemu pomoći. Obje zemlje imaju koristi od
podvostručenja unutrašnjeg tržišta. Carinska unija tek je početak
integracionih procesa koji se nonnalno razvijaju do ekonomske unije.
Poput EU, treba razraditi kratka i jasna načela koja treba ispuniti
svaka zemlja koja želi biti primljena u ekonomsku uniju;
- decentralizaciji i privredne i političke. Da bi se u potpunosti
mobilizirali ljudski resursi, potrebno je koristiti sve informacije
koje u društvu postoje. Za to je potrebna decentralizacija odlučivanja,
koja znači privrednu i političku samoupravu.Ona osim toga omogućava
incijativu, što predstavlja trajan podsticaj.
Stoga je nužno osposobljavanje lokalne samoupravne zajednice, kao
oblika demokratske participacije građana u donošenju javnih odluka;
- participaciji radnika u privatnim poduzećima i samoupravnom
organiziranju u javnim poduzećima;
- razvitku lokalne samouprave, koja treba da osigura prava i
zadovoljavanje interesa i potreba građana, sa znatno širim ovlastima od
onih kojima danas jedinice lokalne samouprave raspolažu, uz analizu
novih, neformalnih oblika djelovanja radnih ljudi i građana odbori za
očuvanje poduzeća, javni prosvjedi i sl.) uz konfrontiranje pojavama
tajkunizacije, korupcije, birokratskog ponašanja i sl.;
- punoj demokraciji, koja omogućava korištenje svih ideja i incijativa
koje se u društvu javljaju. Znatno reducira mogućnost dominacije
pojedinih grupa koje nameću vlastite interese na račun društvenih
interesa. Omogućava ravnomjemiju raspodjelu dohotka i pravednije
društvo;
- pravnoj državi kao neophodnoj za efikasno funkcioniranje tržišta i
planiranja. Pored toga, važna je i za eliminiranje korupcije. Treba
uskladiti naslijeđena pravna rješenja s modernom ekonomskom praksom
razdvojenog vlasništva kapitala i vlasništva poduzeća;
- pravnim i ekonomskim aspektima globalizacije. Globalizacija djeluje
snažno na pravni poredak i to: mijenja se pojam suvereniteta država, a
s tim i sadržaj ustava i ustavnog prava i u gospodarskom se pravu sve
više vrši unifikacija prava na globalnoj razini, te o postojećem
stanju, koje se može definirati kao globalizacija kroz novčarski
kapital, i modelu ekonomske globalizacije, koja polazi od optimalnog
korištenja svjetskih resursa;
- globalizaciji humanizma koja bi se trebala razvijati na principima
miroljubive koegzistencije i slobode svih naroda da samostalno biraju
svoj sustav u okviru kojeg će se razvijati - politički, ekonomski,
kulturni i sl. i punoj ravnopravnosti naroda bez obzira na veličinu
države, kao i na principima samoupravljanja.
III. Organizacijske aktivnosti Saveza Društava Tito u narednom razdoblju
U narednom razdoblju Savez Društava Tito će djelovati na:
- osnivanju i omasovljenju novih Društava,
- uključivanje u rad mladih ljudi, ljudi iz znanstvenog, kulturnog i
umjetničkog života, te svih antifašistički i demokratski usmjerenih
građana, uz povećanje broja aktivista u Predsjedništvu i Savjetu
Društva.
Potrebno je medijski afirmirati Savez Društava Tito, uz praćenje
njegove aktivnosti kroz medije. Uz veliki broj jedinica i informacija o
Titu na Internetu, na WEB stranici. Nastojati izdavati bilten Saveza
Društava Tito, koji bi trebao afirmirati aktivnosti članova i kao
komunikacijsko sredstvo između Društava Tito.
Savez Društava Tito će koordinirati aktivnosti u realizaciji Programa,
uz jasnu oznaku orijentacije i Društva i ogranaka kao i nevladinih,
nepolitičkih, tolerantnih i javnih oblika udruživanja građana.
U svojem radu Savez Društava će surađivati sa Savezom antifašističkih
boraca i Savezom ratnih vojnih invalida na onim aktivnostima, koje su
zajedničke sa Savezima. Dalje razvijati suradnju s Društvom za istinu o
Antifašističkoj NOB u Jugoslaviji (1941-1945.), SUBNOAR Bosne i
Hercegovine i Zveze borcev in udeležencev Slovenije i nastojati
uspostaviti suradnju drugih udruga sličnog programa aktivnosti
znanstvenih institucija i pojedinaca;
U realizaciji Programa Saveza Društava Predsjedništvo će utvrđivati
godišnju i terminsku dinamiku pojedinih aktivnosti, zavisno od
aktualnosti i mogućnosti realizacije.
Kako je član delegacije Društva za istinu o NOB 1941-1945 iz Beograda
doživio:
SVEČANO OBELEŽENI KORPUSI NOVe HRVATSKE
<<<<<
U Zagrebu je nedavno održana svečanost kojom je obeležena 60.
godišnjica osnivanja Prvog hrvatskog partizanskog korpusa (Četvrtog
korpusa NVO i PO Jugoslavije), kao i godišnjica osnivanja VI, VIII, X i
XI korpusa.
Svečanoj akademiji koja je održana u Velikoj dvorani Doma hrvatske
vojske, pored predsednika Republike Hrvatske Stipe Mesića prisustvovali
su predstavnici boračkih organizacija bivših YU republika, Italije,
Mađarske, Društva "Josip Broz Tito" iz Zagreba, Društva za istinu o NOB
1941-1945. iz Beograda, političke stranke Hrvatske: HNS, SDP i SRP.
Zapaženo je prisustvo više generala HV na čelu sa načelnikom Glavnog
stožera HV generalom Petrom Stipetićem.
U pozdravnoj reči predsednik Mesić je istakao da je Hrvatska "nastala
na tekovinama antifašisticke borbe", te da je "antifašizam temelj na
kojem se grade moderne države". Upozorio je da smo u poslednje vreme
svedoci "različitih ekscesa, od rušenja spomenika antifašizma do
oživljavanja ikonografije iz vremena koje ostavlja jednu sjenu nad
hrvatskim antifašizmom" te da "ne smijemo" dopustiti da oni poprime
ozbiljne dimenzije".
Predsednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske Ivan Fumić u svojoj
reči istakao je da "bez NOB ne bi bilo Hrvatske". I on je upozorio na
opasnost da se ideje fašizma i ustaštva u Hrvatskoj ponovo javljaju i
dodao "vidimo ih u crnim odorama i ustaškom znamenju, i čujemo ih kod
onih koji zapjenjeni urlaju protiv svega demokratskog".
Akademik dr Petar Strčić govorio je "O ulozi i značaju hrvatskih
korpusa u NOV i NOB". Za sve vreme izlaganja na velikom monitoru
prikazivani su dijapozitivi (slike, svedočanstva) iz vremena NOB, sa
dominantnom pojavom lika J.B.Tita.
Kulturno-umetnički deo programa izvodio je simfonijski orkestar HV, pri
čemu je posebno snažan utisak ostavila poslednja tačka puna sete i
emocija partizanska pesma "Po šumama i gorama", koju je pevala čitava
sala, a mnogi već uveliko osedeli ratnici sa Kozare, Neretve, Sutjeske
i drugih poprišta partizanske borbe širom Jugoslavije, propratili su je
i suzama.
Valja napomenuti da su svi mediji u Zagrebu i Hrvatskoj dali širok i
pozitivan publicitet ovom događaju. (Mediji u Beogradu, nažalost, ovaj
su događaj prečutali.)
Izuzetak je "prosvijed" Središnjeg stožera hrvatskih branitelja grada
Zagreba i Zagrebačke županije, koji je ovu svečanost nazvao sramotnom i
ponižavajućom za sve branitelje Domovinskog rata i celi hrvatski narod.
Važno je napomenuti da je pomenuti protest prošao gotovo nezapaženo u
široj javnosti.
Tako smo, zahvaljujući obeležavanju jedne značajne godišnjice NOB,
spoznali kako se barem najviši vrh Republike Hrvatske odnosi prema
tradiciji antifašističke partizanske borbe, s jedne strane, a sa druge,
kako istovremeno kritički uočava opasnost pojavljivanja i obnavljanja
prevaziđenih retrogradnih fašističkih i ustaških ideologija i pokreta.
Neizbežno se nameće istorijska potreba da Srbija, koja nesumljivo ima
sjajnu antifašističku i partizansku tradiciju, prema toj tradiciji od
strane vlasti, boračkih i drugih organizacija neguje odnos visokog
poštovanja i da sledstveno tome dostojno obeležava njene slavne datume.
Istovremeno, to podrazumeva doslednu demokratsku akciju u borbi protiv
prisutnih pojava i nosilaca sovinizma, ksenofobije, pa i pojavljivanja
povampirenog fašizma.
Stevo Dokmanović, general
Anegdote :
<<<<<
"Koja su za Hrvatsku najve ćadostignu ćautoku NOB -e?"
Odgovor : " Stvaranje Federalne Dr žave Hrvatske ,uTopuskom 9. svibnja
1944. iprije toga stvaranje Demokratske Federativne Jugoslavije uJajcu
29. studenoga 1943." Ipjesmom je pozdravljena : " Republiko majko na
šami smo tvoji sinovi !"
Imali smo ve ćuprvoj godini borbe problema sna šim "Smrt fa šizmu
-sloboda narodu !", naime ,kad se na naredbama ovo skratilo na "S.F. -
S.N!". S takvim je pismom jedan borac upućen intendantu Simi, da mu
dade cipele, jer je bos. Simo ga lijepo primi, ali iznenada promijeni
raspoloženje zbog ovoga "S.F - S.N." i kaže jadniku da cipela - nema!
Ovaj se vrati komandantu i kaže što je bilo. Komandant nazove Simu i
izgrdi ga što nije dao cipele, iako ih ima. Simo mu pak odgovori - "Eh,
ali radi onog dolje!". "Što dolje, izdere se komandant." "Dobro sam
razumio ono "S.F. - S.N."- odgovori Simo. "Pa što si razumio" još jače
vikne komandant. "Pa "S.F. - S.N." znači - "Simo Fol - Simo Nedaj"!
ODRŽANA REDOVNA IZBORNA SKUPŠTINA DRUŠTVA "Josip Broz Tito" ZAGREB
<<<<<
U Zagrebu je 10. listopada održana 4. redovna - izborna
skupština Društva "Josip Broz Tito" Zagreb. Na skupštini su razmotreni
i usvojeni izvještaji Predsjedništva i Nadzornog odbora. Usvojen je
Program aktivnosti Društva Tito za naredno mandatno razdoblje
2002.-2004. godine. U Predsjedništvo su izabrani: Adori ćRanko ,Bo žovi
ćMladen ,Brundi ćVjekoslav ,Colovi ćSlobodan ,Dasovi ćKatarina ,Galovi
ćStojan ,Jakovljevi ćFeri ,Joji ćSvetozar ,Jurak Vlado ,Koruni ćVedran
,Luki ćMeri ,Mahmed Stjepan , Š upica Danica ,aza predsjednika je
izabran Vjekoslav Brundi ć, za tajnika Vedran Koruni ćiblagajnika
Danica Šupica ,uNadzorni odbor :Bori ćJasenka , Ć emalovi ćNarcisa
iNjivojda Bartol ,auStatutarnu komisiju :Bajsi ćAugustin ,Bla žičevi
ćMarko iBr čićAn đela .
Dosada šnji predsjednik Tomislav Badovinac zahvalio se na
podr šci isuradnji koja mu je pru žena uproteklih šest godina
provedenih uDru štvu "Josip Broz Tito ".
Skup ština je jednoglasno donijela odluku kojom se -pokreće
postupak za osnivanje Saveza Društava "Josip Broz Tito" Hrvatske, kao
krovne organizacije svih dobrovoljno učlanjenih Društava "Josip Broz
Tito" sa područja Republike Hrvatske, s ciljem koordinacije i
unapređivanja aktivnosti i Društvo "Josip Broz Tito" Zagreb je
suosnivač i član Saveza Društava "Josip Broz Tito"Hrvatske.
R
ODRŽANA JE PROMOCIJA KNJIGE "SPLIT U TITOVO DOBA"
<<<<<
Već je pred nama knjiga "Split u Titovo doba", ovaj novi izdavački
projekt koji je u zadnje vrijeme na sebe skrenuo višestruku pozornost.
Prvo iz razloga jer dolazi iz Splita, grada koji je ovo cijelo
desetljeće i dulje izgledao kao centar rigidne hrvatske desnice, a
novoizdana knjiga vrlo pozorno odslikava vrijeme najvećeg uspona i
izgradnje Splita u cijeloj njegovoj povijesti, vrijeme kojim se posebno
ponosi u prvom redu današnja hrvatska ljevica.
Knjiga već plijeni samim svojim izgledom. Na preglednom formatu, na 350
stranica, kvalitetno uređena i opremljena bogatom arhivskom građom i
mnoštvom dokumentarnih crno bijelih i fotografija u boji (djelo 45
autora, a glavni i odgovorni urednik je prof. Miroslav Ćurin), govori o
jednom vremenu, koje tek sada, sa jedne povjesne distance, imajući sa
čime da se usporedi nakon toga,(iako su prošla samo dva desetljeća
nakon Tita), pomoći će da se postupno formira svijest dolazećim
generacijama o njegovom istinskom značaju, značaju toga vremena velikog
društvenog napretka i izgradnje i općedruštvene dobrobiti.
Splitska promocija knjige održana je 12. studenoga 2002. godine u
prostorijama Hrvatske Akademije Znanosti i Umjetnosti "Palača Milesi" u
Splitu na Voćnom trgu. Mnoštvo prisutnih na toj promociji ukazivalo je
na za Split poseban događaj. Savez antifašističkih boraca i antifašista
Split i Društvo "Josip Broz Tito" Ogranak Split, kao izdavači ove
knjige i organizatori promocije, okupili su toga dana mnoštvo svojih
članova i simpatizera a cijeli tijek promocije i sve što se na njoj
čulo, stvorilo je jednu posebno nadahnutu atmosferu među prisutnima.
"... djelo koje nije objavljeno, kako ćete možda pomisliti, prije
1980., već upravo ove, 2002. godine, kao pothvat desetak entuzijasta. U
knjizi se dokumentarno i dojmljivo nabrajaju svi uspjesi građana i
grada Splita u Titovo doba, ali i golemi, nerjetko krvlju plaćeni
napori da se do tog doba dođe. Izvrsno uređena i sjajno opremljena
knjiga zasad je rjedak, ... prijeko potreban pokušaj da se
demistificira i pobije ... revizija novije hrvatske povijesti, kojom se
i dalje, katkad vrlo agresivno pokušava prekriti velom zaborava upravo
ono što je u toj povijesti najsvjetlije."(Jutarnji list 30.11.2002.,
Magazin-Radovan Stipetić, strana 33.) Poslije ove prve promocije
usljedila je 13. prosinca 2002. promocija knjige u Zagrebu.
U dvorani Saveza antifašističkih boraca i antifašista R.H., promociji
su prisustvovali mnogi ugledni znanstvenici, borci NOR-a, sudionici u
tim povjesnim zbivanjima i Titovi suvremenici kao i oni mlađih
generacija koje zanima ova povjesna istina prikazana u ovoj knjizi.
Atmosfera nadahnutosti, stvorena repliciranjem i ukazivanjem na
povjesne događaje i činjenice kronološki iznjete i obrađene bogatom i
imresivnom historiografskom građom i ovoga se puta ponovila.
Promocija u Rijeci održana je 20. prosinca 2002. godine u prepunoj
dvorani na Rivi br.8. (bivša dvorana Croatia-Line). To se u potpunosti
ponovilo a i dan kasnije 21. prosinca 2002. na promociji u Puli, ono
čvrsto uvjerenje prisutnih da iako promovirana knjiga govori o
"splitskom dobu" - da je to ipak bilo i moglo se prepoznati i doba
njihovih gradova i kada se podsjećamo na Tita i Titovo doba, ne može se
izbjeći generaliziranje koje se samo nameće a neminovno se prisjećamo i
toga da posebna vrijednost nekih narodnih vođa jeste u tome da je u
njihovo vrijeme narod živio u miru, blagostanju, sigurnosti i
prosperitetu. Malo je takvih u povijesti bilo a Tito i njegovo doba
sigurno su jedno od tih i takvih.
Knjiga se može nabaviti kod izdavača na telefon:021/482 934 po cijeni
od 200 kuna.
Slobodan Colovic
PROMOCIJA KNJIGE Vitomira Grpca "U TITOVOJ PRATNJI"
<<<<<
"Bio sam najmlađi Titov partizanski gardist - bilo mi je 16 godina i 2
mjeseca kad je 4. studenog 1942. godine u Bosanskom Petrovcu formiran
je Prateći bataljon Vrhovnog štaba, koji je bio preteča Titove garde.
Kasnije je Garda taj datum slavila kao dan svog osnutka", objasnio je
Vitomir Grbac, autor knjige "U Titovoj pratnji", na promociji koja je
jučer održana u organizaciji Društva "Josip Broz Tito" Labinštine.
Knjigu je objavila izdavačka kuća "Adamić" iz Rijeke.
Grbac je rodom Kastavac, a danas živi u Rijeci. Osam mjeseci obavljao
je zadatke tjelesnog osiguranja partizanskog vrhovnog komandanta. Uz
njega je bio za vrijeme Prvog zasjedanja AVNOJa i za vrijeme bitki na
Neretvi i Sutjesci. Njegova knjiga sadrži sjećanja mladića
koji je stasao u najtežim trenucima rata, na čijem mu je početku
poginula majka koja je u partizane otišla kao zdravstvena radnica.
Poslije rata studira i postaje magistar povijesnih znanosti. 1979.
godine napušta vojnu karijeru, u činu pukovnika, i predaje na Pravnom
fakultetu u Rijeci.
Prvo izdanje knjige rasprodano je u dva mjeseca, a doživjela je i drugo
izdanje, koje se dobro prodaje.
R
ODGOVOR CENČIĆU I CENČIĆIMA
GLAS ISTINE - list Društva za istinu o antifašističkoj
narodnooslobodilačkoj borbi u Jugoslaviji 1941-1945
<<<<<
Kada se pojavila knjiga "Titova poslednja ispovest" Vjenceslava
Cenčića, štampana u Beogadu, u Društvu za istinu o antifašističkom NOBu
u Jugoslaviji odlučeno je da se odgovori knjigom kako bi se
argumentovano demantovale izrečene neistine i razobličili falsifikati
na kojima se gradi konstrukcija navodne Titove ispovesti.
Posle dužeg rada, za štampu je pripremljena knjiga "Velika
podvala - Cenčić podmeće Titu izmišljene stenogrrame" koja će uskoro
biti dostupna javnosti. Već u predgovoru ukazuje se da se Cenčićeva
knjiga zasniva na tri izmišljena stenograma, kao i na motive zbog kojih
je pisana. Posle
uvodnog teksta "Knjiga falsifikata, neistina i intriga", koji je
napisao Raif Dizdarević, predočavaju se ključni dokumenti - stvarno
Titovo izlaganje u Karađorđevu 21. decembra 1979. godine i sastav
delegacije Oružanih snaga SFRJ koja je tom prilikom razgovarala sa
Titom.
Reč se zatim daje svedocima - učesnicima pomenutog razgovora i
neposrednim Titovim saradnicima. U tom odeljku knjige nalaze se i:
• Lične beleške nekadašnjeg saveznog sekretara za narodnu odbranu
generala Nikole LJubičića "Sa Titom od 15. avgusta do 23. decembra
1979. godine";
• Prilog admirala Branka Mamule, tadašnjeg načelnika Generalštaba JNA
"Odgovomo tvrdim da ništa iznijetog u Cenčićevoj knjizi Tito nije rekao
pred vojnim vrhom u decembru 1979", kao i još nekoliko pisama i ranije
objavljenih Mamulinih reagovanja na pomenutu knjigu, uključujući i
Cenčićev odgovor Mamuli;
• Presek rasprave o Cenčićevoj knjizi vođene u Zvezi borcev Slovenije
koji je priredio general Ilija Radaković, nekadašnji pomoćnik i zamenik
saveznog sekretara za narodnu odbranu i učesnik u razgovoru sa Titom
21. decembra 1979;
• Osvrt nedavno preminulog generala Džemila Šarca, tadašnjeg
podsekretara u SSNO;
• Tekst "Moj poslednji susret s Titom" generala Daneta Petkovskog,
tadašnjeg zamenika saveznog sekretara za narodnu odbranu;
• Tekst "Titova poslednja ispovest" generala Branka Jerkiča, tadašnjeg
komandanta teritorijalne odbrane Slovenije i istoimeni komentar
Milivoja Pisara.
U knjizi se nalaze i prilozi, odnosno izjave tadašnjih Titovih
neposrednih saradnika - savetnika za štampu u Titovom kabinetu Blaže
Mandića, šefa i zamenika šefa Protokola Predsednika Republike Antona
Laha i Vojislava Vučićevića, tekst Miloša Minića koji je tada, pre i za
vreme Šestog samita nesvrstanih u Havani, bio u stalnom kontaktu sa
Tttom.
U ovom poglavlju knjige koje nosi naslov "Svedoci govore", nalazi se i
beleška o razgovoru sa Berislavom Badurinom, tu je i komentar o
Cenčićevoj knjizi koji je dala nekadašnja Titova supruga Herta Haas a
ona je priložila i izjavu o Josipu Kopiniču. Data je i polemika
nekadašnjeg ministra inostranih poslova SFRJ Josipa Vrhovca sa
Vjenceslavom Cenčicem, dok general JNA Milan Šijan odgovara na pitanje
ko je ubio Marka Oreškovića.
U poglavlju "Reagovanje javnosti na Cenčićevu knjigu" nalaze se, između
oslatalog:
• Polemika dr Zorice Slipetić, nekadašnje direktorke Inslituta za
radnički pokret Hrvatske sa Cenčićem ("Titov politički testament iz
lažiranih stenograma");
• Pismo Biljane Kovačević-Vučo, ćerke generala Veljka Kovačevića,
povodom Cenčićeve knjige:
• Prilog "Neistine o smrti generala Koste Nađa" Georgija Jovičića,
generala, nekadašnjeg sekretara Opunomoćstva CK SKJ za JNA;
• Tekst prenet iz podgoričkih "Vijesti" u kome novinar i publicista
Boro Krivokapić tvrdi: "Cenčiću, Krležine (sada i Titove) riječi su iz
moje knjige 'Pitao sam Tita'.
U poglavlju "Reč istoričara" objavljuju se prilozi dr Pere Damjanovića,
Radomira Ljake Vujoševića, akademika Petra Strčića, Abdulaha Kosovca,
dr Dragoljuba Petrovića, dr Nikole Anića, dok su u završnom poglavlju
dati dokumenti koji potkrepljuju osnovne teze knjige.
Redak primer falsifikata
U beogradskom hotelu "Metropol", 23. marta 2001, promovisana je knjiga
Vjenceslava Cenčića "Titova posljednja ispovijest".
Promocija je bila, u izvesnom smislu, neobična. Umesto uobičajenih
izlaganja dva-tri promotera, ovoga puta je o Cenčićevoj knjizi otvorena
diskusija koju je vodio Milomir Marić (novinar, publicista). Odmah su
se iz publike javili pojedini ljudi koji su svojim ocenama, ili
postavljanjem pitanja, poveli raspravu o knjizi. Stekao sam utisak da
je deo tih ljudi bio već unapred angažovan za takva, u osnovi, pohvalna
izlaganja, mada je u diskusiji bilo i kritičkih opaski. Tako je, između
ostalog, osporen način ubistva Marka Oreškovića, vođe ustanka u Lici
1941, koga su, po Cenčiću, ubili partizani. Slično se čulo i o načinu
likvidaci|e Rade Končara, sekretara CK KP Hrvatske.
Na osnovu ovih saznanja, zaključio sam da je reč o
problematičnoj knjizi, što sam rekao i Cenčiću. Kazao sam mu da se
njegova knjiga bavi istorijskim činjenicama, ali u njoj, kako vidim,
ima mnogo netačnosti i iskrivljavanja. Cenčić mi je odmah odgovorio da
se ona zasniva na stenogramima i drugim dokumentima.
Kada sam, kasnije, temeljitije pročitao ovu knjigu, sve moje
pretpostavke i sumnje su se potvrdile. I to višestruko!
Glavni sadržaj knjige je pokušaj diskreditacije Tita kao vodeće
ličnosti jugoslovenskog revolucionarnog pokreta, a lime i umanjivanje
značaja našeg celokupnog antifašističkog NOP-a i njegovih vrednosti. Za
to se koriste različite varijante falsifikovanja činjenica. Izmišljaju
se događaji koji se nisu dogodili, partizanskom pokretu pripisuju se
nečasni metodi, direktnim lažima ili suptilnijim iskrivljavanjima
obezvređuju se pojedine ličnosti, pre svega Josip Broz Tito i njegovi
saradnici i saborci. Na udaru su posebno njegovi saradnici iz Slovenije
i Hrvatske koji se, pojedinačno i svi zajedno, optužuju i kao glavni
vinovnici kraha SFRJ. Na njih se baca glavna krivica i za najnovije
besmislene ratove, kao i za sva zla koja su nas u njima i sa njima
snašla. Očita je namera autora i njegovih pokrovitelja da se uzroci i
krivci za izazvane strahovite tragedije, koje su zadesile jugoslovenske
narode pri kraju XX veka, traže izvan Srbije i mimo njenih tadašnjih
lidera!
(Iz teksla dr Pere Damjanovića "Cenčićeva krijiga - redak primer
falsifikata" priređenog za knjigu "Velika podvala")