Titovi Dani
1) Tito 9. svibnja 1945: Četnici i ustaše, položite oružje!
2) Četrdeset i dvije godine bez Tita (Ranko Adorić, predsjednik SRP-a)
3) POČAST MARŠALU TITU 4.5.2022.:
– Komunisti Srbije u Beogradu
– Društvo JBT i Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Pule
4) Održani 17. Titovi Dani u Fažani, Istra (Vladimir Kapuralin)
Pročitaj takodje:
Tito je ustrajao na svom putu (21/05/2022, Nenad Jovanović)
Za nas i za mnoge u svetu i sada je fenomen vojno-politička dalekovidost Josipa Broza Tita koji je počeo da udara temelje države tog 4. jula, a prava snaga i naum da se to reši bilo je formiranje Prve proleterske brigade, kaže Olga Stoiljković Trifunović...
=== 1 ===
Tito 9. svibnja 1945: Četnici i ustaše, položite oružje!
Povodom Dana pobjede nad fašizmom pročitajte Titova pisma zahvale Trumanu, Churchillu i Staljinu te pobjednički govor koji je Tito održao na dan kapitulacije Njemačke 9. svibnja 1945. godine
Harryju Trumanu
9. maj 1945.
U danima pobjede Ujedinjenih naroda nad fašističkom Njemačkom Vama i narodu Vaše zemlje upućujem tople pozdrave i izražavam blagodarnost za pomoć koju ste nam ukazali u ovoj zajedničkoj borbi protiv istog neprijatelja.
Uvjeren sam da će udruženi narodi poslije ovog krvavog rata osigurati mir i bezbjednost koja nam je svima potrebna.
Tito
Winstonu Churchillu
9. maj 1945.
Upućujem najtoplije čestitke Vama i Vašim narodima u ovim istorijskim danima pobjede nad hitlerovskom Njemačkom i izražavam zahvalnost za sve ono što ste učinili Vi i Vaša zemlja našim narodima u borbi protiv zajedničkog nam neprijatelja.
Tito
Josifu V. Staljinu
9. maj 1945.
U ovom najveličanstvenijem trenutku pobjede nad hitlerovskom Njemačkom narodi Jugoslavije upućuju tople pozdrave i izražavaju duboku i bratsku blagodarnost Crvenoj armiji i narodima Sovjetskog Saveza za sve one ogromne žrtve i napore koje su učinili za spas i bolju budućnost čitavog čovječanstva.
Tito
Titov govor na beogradskom radiju
9. maj 1945.
Narodi Jugoslavije!
Vojnici, podoficiri i oficiri! Radnici, seljaci i građani!
Danas, 9. maja, tačno 49 mjeseci i tri dana od napada na Jugoslaviju, najveća agresivna sila u Evropi – Njemačka, kapitulirala je. Osmog maja u 23 časa i 01 njemačka vrhovna komanda potpisala je u Berlinu akt o kapitulaciji.
Četrdeset devet mjeseci natčovječanskih napora i prolijevanja krvi naših naroda urodilo je plodom, urodilo je punom pobjedom naših naroda u zajednici sa Ujedinjenim nacijama, u prvom redu sa Sovjetskim Savezom, Engleskom i Amerikom. Nekada strašna i naoko nepobjediva sila, danas je skršena. Pobijedila je pravedna stvar Ujedinjenih naroda nad onim razornim silama, koje su htjele nametnuti čovječanstvu neki novi poredak, poredak ropstva i patnji. Ovaj najstrašniji rat u historiji čovječanstva koštao je desetine miliona ljudskih žrtava u Evropi. Pomahnitali njemački, talijanski fašizam i njihove krvave sluge koje su se našle u svim evropskim zemljama, istrebljivali su u pozadini mirno stanovništvo, istrebljivali su sve one koji se nisu mirili sa sudbinom Hitlerovog takozvanog ‘novog poretka’ u Evropi. Stotine logora tipa Majdaneka i Jasenovca, logora grozote i smrti, ostaće na vječna vremena kao jezovita opomena svim narodima da nikada više ne dopuste ponavljanje takve tragedije, da učine sve da se uzročnik te tragedije – fašizam, u korijenu uništi.
Vojnici, podoficiri i oficiri Jugoslovenske armije! Partizani i partizanke!
Vaš heroizam i požrtvovanje od početka rata 1941. godine pa do danas pod najstrašnijim uslovima u borbi sa neuporedivo nadmoćnijim silama neprijatelja, bio je primjer za sve porobljene narode u Evropi. Nadahnuti riješenošću da brane do posljednje kapi krvi svoju porobljenu domovinu, nadahnuti dubokom vjerom u pobjedu svoje pravedne stvari, vi ste od 1941. godine zadavali nemilosrdne i žestoke udarce zajedničkom neprijatelju Ujedinjenih naroda. Vi ste časno izvršavali svoj dug prema svojoj domovini. Vaša besmrtna djela vječito će živjeti u srcima naših naroda i njihovih budućih pokoljenja. Poprišta slavnih bitaka na Sutjesci, Zelengori, Kozari, na Neretvi itd. ostaće vječiti spomenici heroizma vašeg i naših palih drugova. Oni će nadahnjavati buduća pokoljenja naših naroda kako se voli svoja otadžbina i kako se umire za nju. Oni će biti spomenici našeg narodnog ponosa u borbi za svoju slobodu i nezavisnost.
Nova Jugoslovenska armija, armija iskovana u jeku najžešćih borbi, armija koju sačinjavate vi, istinska narodna armija, koja je izvojevala takve sjajne pobjede, mora ostati i ostat će nepokolebivi branilac tekovina naše natčovječanske borbe. Naši narodi Jugoslavije, naša oslobođena braća u Istri, Slovenskom Primorju i Koruškoj, upiru u vas svoje oči sa dubokom vjerom da ćete vi znati očuvati njihovu izvojevanu slobodu.
Narodi Jugoslavije!
Srbi, Hrvati, Slovenci, Makedonci, Crnogorci, Muslimani!
Osvanuo je dugo željeni dan koga ste vi sa tako velikom čežnjom očekivali. Došao je praznik i na naše ulice. Konačno je pobijeđena najveća fašistička sila u Evropi – Njemačka, koja je zadala mnogo jada i žrtava našim narodima. Pobijeđena je ona sila koja vas je htjela porobiti i istrijebiti. Vas su njemački i talijanski fašisti međusobno zavađali da bi se vi sami među sobom istrebljivali. Ali vaši najbolji sinovi i kćeri, nadahnuti ljubavlju prema svojoj domovini i prema vama, svojim narodima, spriječili su ovaj pakleni plan neprijatelja. Umjesto međusobnih razdora i neprijateljstava, vi ste danas ujedinjeni u jednu novu i srećniju Jugoslaviju. Umjesto stare, korupcijom i bespravljem iznutra trule Jugoslavije, mi danas imamo demokratsku federativnu Jugoslaviju ravnopravnih naroda. To je rezultat pobjeda naše slavne Jugoslovenske armije, to je rezultat vaše upornosti, vašeg požrtvovanja i vjere u svoju pravednu stvar.
Sinuo je veliki dan mira i slobode. Dolaze novi dani mirne izgradnje naše razorene zemlje. Sada treba da izvojujemo novu veliku pobjedu, da izgradimo našu razorenu zemlju i učvrstimo našu istinski narodnu vlast. Da učvrstimo još više naše bratstvo i jedinstvo, tako da ga više nikada nikakva sila neće moći razrušiti. I za tu pobjedu će biti potrebni ogromni napori svih narodnih snaga. I u tom cilju trebat će uložiti sav svoj elan i požrtvovnost, kao što su ga ulagali vaši sinovi, braća i sestre na bojnom polju. Samo maksimalnim zalaganjem skratit će se rok obnove naše zemlje.
Na dan ove velike pobjede Ujedinjenih naroda nad zajedničkim neprijateljem misli svih naših naroda Jugoslavije upućene su sa zahvalnošću slavnoj i nepobjedivoj Crvenoj armiji – osloboditeljici i njenom genijalnom rukovodiocu Staljinu. Upućene su sa zahvalnošću herojskim narodima Sovjetskog Saveza, koju su u ovoj nadčovječanskoj borbi dali najveće žrtve. Upućene su našim velikim saveznicima Engleskoj i Americi, i njihovim armijama, koji su za pobjedu pravedne stvari Ujedinjenih nacija dali velike žrtve. Naše misli upućene su svim onim narodima koji su se borili i patili u fašističkom ropstvu. Na ovaj velike dan pobjede upućene su misli naših naroda braći po oružju i krvi na Balkanu, koji su također izdržali velike patnje od istog neprijatelja i dali svoj dio u ovoj veličanstvenoj pobjedi.
Deveti maj 1945. godine jeste dan zajedničke pobjede, jeste zajednički praznik svih Ujedinjenih naroda. Želimo da ovaj veliki dan bude dan nadahnuća i težnji svih Ujedinjenih naroda ka tajnom miru i međusobnom razumijevanju. Uvjeren sam da tumačim želju svih naroda kada kažem da bi se narodi Jugoslavije osjetili srećni da i poslije ove velike pobjede na bojnom polju vlada među Ujedinjenim nacijama ista jednodušnost i razumijevanje u miru kao što je vladala i u ratu.
Upućujem svoj poziv svima zavedenim koji su služili sa oružjem u ruci okupatoru, bez obzira da li se oni nalaze u četnicima, ustašama, domobranima i tako dalje, da odmah polože svoje oružje i predaju se najbližim vlastima. U isto vrijeme izjavljujem da narodi Jugoslavije – graditelji nove, srećnije Jugoslavije, neće dozvoliti nikome da ih ometa u njihovim naporima u toj izgradnji. Sa svima onima koji bi to produžili naš narod i naša vojska će nemilosrdno postupiti.
Naređujem svim vojnim jedinicama, ma gdje se one nalazile, da smjesta razoružavaju sve oružane formacije koje su do sada bile u službi okupatora ili koje bi se pokušale formirati mimo Jugoslovenske armije. Naređujem da se sav ratni materijal, lako i teško naoružanje, magacini sa ratnom spremnom i hranom, vojni i drugi objekti, odmah predaju jedinicama Jugoslovenske armije.
Da žive naši veliki saveznici Sovjetski Savez, Engleska i Amerika!
Da živi najveća zajednička pobjeda Ujedinjenih naroda nad zajedničkim neprijateljem!
Da živi nepobjediva Crvena armija – osloboditeljica i njen veliki vođa Staljin!
Da živi slavna Jugoslovenska armija, ponos naroda Jugoslavije!
Da živi bratstvo i jedinstvo naroda Jugoslavije!
Slava palim borcima za oslobođenje naše otadžbine!
Smrt fašizmu – Sloboda narodu!
(Preneseno prema: Vladimir Dedijer, ‘Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita’)
=== 2 ===
ČETRDESET I DVIJE GODINE BEZ TITA
4. SVIBNJA 2022.
Prije 42. godine, točnije, 4. maja 1980., napustila nas je jedna od najznačajnijih ličnosti 20. stoljeća – radnik, revolucionar, vojskovođa, političar i državnik, trostruki narodni heroj, maršal Jugoslavije i njen doživotni predsjednik – Josip Broz Tito, čovjek koji je obilježio cijelu jednu epohu ostavljajući neizbrisivi trag u njenoj povijesti.
Predsjedništvo Jugoslavije i CK SKJ, uz tužnu vijest, objavljuju Proglas u kojem između ostalog stoji:
“Čitav ljudski vijek, Tito je borac za interese i povijesne ciljeve radničke klase i svih radnih ljudi, za najplemenitije ideale i težnje naših naroda i narodnosti. Tito je naš najdraži drug. Sedam desetljeća gorio je u revolucionarnom radničkom pokretu. Šest desetljeća jačao je redove jugoslavenskih komunista. Više od četiri desetljeća vršio je na najdostojniji način najodgovorniju dužnost u našoj Partiji. Bio je herojski vođa u velikoj Narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji. Tri i po desetljeća stajao je na čelu naše socijalističke države i uveo našu zemlju i našu borbu za novo ljudsko društvo u svjetsku povijest, iskazujući se i potvrđujući se i sam kao naša najveća povijesna ličnost.”
Tih dana plakala je cijela njegova zemlja, tugovao je cijeli svijet.
Na svom zadnjim putu od Ljubljane preko Zagreba do Beograda “Plavim vlakom”, od voljenog maršala opraštali su se milijuni uplakanih uz pjesmu “Fala” koju je jako volio.
Tito je sahranjen u Kući cvijeća u Beogradu uz taktove Internacionale i jugoslavenske himne, a u gradovima i lukama diljem države odjekivale su sirene.
Samo da se podsjetimo: bio je to najveći komemorativni skup cijelog političkog svijeta i uglednih pojedinaca u povijesti. Zbog Tita, u vremenu hladnog rata, rame uz rame hodali su predstavnici Istoka i Zapada, kraljevi i revolucionari. Na pogrebu je bilo 209 delegacija iz 127 zemalja, četiri kralja, pet prinčeva, šest predsjednika parlamenata, 31 predsjednik države, 22 premijera i 47 ministara, 68 stranačkih delegacija, 4 delegacije oslobodilačkih pokreta, 9 međunarodnih delegacija, 6 ostalih delegacija. Tako su tu bili Leonid Brežnjev (SSSR), Jaser Arafat (Palestina), Margaret Thatcher (UK), Helmut Schmidt (SR Njemačka), Indira Gandhi (Indija), Sandro Pertinni (Italija), Hans Dietrich Genscher (SR Njemačka), Todor Živkov (Bugarska), Nikolae Ceausescu (Rumunjska), Kenneth Kaunda (Kenija), Sadam Husein (Irak), Kim Il Sung (S. Koreja), Hafez al Asad (Sirija) i dr., kao i veliki broj opozicijskih lidera koji su kasnije zauzeli vlast – kao vođa talijanskih socijalista Bettino Craxi, lider grčkog PASOKA Andreas Papandreu, sekretar portugalskih socijalista Mario Soarez, prvak francuskih socijalista Francois Mitterrand, Sirimavo Bandaranaike, kasnije premijerka Šri Lanke, dok je izostalo nekoliko očekivanih predsjednika: Jimmy Carter (USA), Valeryj Giscard d’Estaing (Francuska), Moamer Gadafi (Libija), Fidel Castro (Kuba), koji su poslali svoje izaslanike, te kraljica Elizabeta (UK) koja poslala supruga Phillipa. Samo 5 država nije bilo zastupljeno.
I svijet je žalio za Titom. Dok su u Beogradu još bile u toku pogrebne svečanosti, u Palači nacija u New Yorku održana je specijalna komemorativna sjednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, što je bilo bez presedana u historiji te svjetske organizacije da se na njenoj sjednici nađe jedna, jedina točka: odavanje počasti i priznanja preminulom državniku jedne od zemalja članica UN-a. Zastave su spuštene na pola koplja u 120 zemlja članica OUN-a, a nacionalna žalost bila je proglašena u više od 80 zemalja. U mnogim zemljama održane su komemorativne sjednice parlamenata, vlada i drugih tijela.
Josip Broz Tito, u svom burnom i dugom životnom putu, od malog seljačića iz Hrvatskog zagorja postao je, najviše zahvaljujući svom nesalomljivom duhu i čvrstoj vjeri u progresivne i humane ideje oslobađanja ljudi od okova kapitala, čovjek koji je doživio ispunjenje gotovo svih svojih mladenačkih ideala u praksi.
U predratnom razdoblju, dolazi na čelo frakcionaški razjedinjene Komunističke partije Jugoslavije koju uspješno konsolidira i priprema za nadolazeći ratni vihor.
Tito je pobjednički vojskovođa u Drugom svjetskom ratu. Početkom okupacije odmah podiže narodni ustanak u obrani zemlje od fašističkog okupatora i narodnih izdajnika te od malih i slabo naoružanih partizanskih odreda stvara tokom NOB-e respektabilnu armiju združenih jugoslavenskih naroda, koja oslobađa zemlju od fašista. Pored oslobodilačke, vodio je i socijalističku revoluciju gradeći elemente upravne strukture kroz AVNOJ i druga tijela.
Tito kao političar nakon rata na izborima osvaja vlast te dobiva političko priznanje svijeta. U obnovi razrušene zemlje pokreće neviđeni entuzijazam omladine, radnih ljudi i svih slojeva društva. Uvodi u svijetu jedinstveno radničko i društveno samoupravljanje, provodeći u život parolu “Tvornice radnicima – zemlja seljacima”, čime radnika, kao vlasnika sredstava za proizvodnju, podiže na nivo ustavne kategorije, a zemlja ostvaruje neko vrijeme rast BDP-a među najvišim na svijetu.
Tito je građanin svijeta, garant je mira, njegova politika miroljubive koegzistencije dolazi do punog izražaja osnivanjem Pokreta nesvrstanih zemalja kojem postaje lider do kraja života, uz veliki svjetski utjecaj, uvažavanje i poštovanje osobno, no jednako i jedne male zemlje koju predstavlja. Tito je otišao na više od 120 putovanja i posjetio 60 zemalja na 4 kontinenta te razgovarao s 230 državnika iz svih dijelova svijeta.
Nakon tzv. tranzicije i društveno-političkih promjena, nesputanim revizionizmom i kvaziznanstvenim iskrivljavanjem povijesti, dolazi do osporavanja davno utvrđenih historijskih činjenica pa se “novim istinama” počinju osporavati sve pozitivne vrijednosti antifašizma, NOB-a i, na kraju, Tita kao povijesne ličnosti, jer im ne mogu oprostiti komunističku bit, kao i vojnički, politički i moralni poraz u Drugom svjetskom ratu. Tako je u njegovoj domovini na sceni sramotni sveobuhvatni proces zatiranja svega što podsjeća na Tita, NOB, partizane i socijalizam.
No, Tita ne treba braniti. Brane ga njegova djela, kao i suvremenici koji su o njemu sve rekli što je trebalo reći, a da je tome tako, kazuje i današnji svijet koji ga još uvijek poštuje kao jednog od vodećih lidera prošlog stoljeća.
Današnjica jasno pokazuje da je vrijeme Titovog doba, bilo daleko ispred svoga vremena.
Trajno čuvajmo lik i djelo Tita prenoseći ga na generacije koje dolaze.
Ranko Adorić,
predsjednik SRP-a
=== 3 ===
KOMUNISTI SRBIJE ODALI POČAST MARŠALU TITU (KS, 4.5.2022.)
Dana 04.05.2022. godine aktivisti partije Komunisti Srbije odali su počast Maršalu Josipu Brozu Titu.
Pored nas prisutni su bili i predstavnici partija članica Koordinacionog odbora komunističkih i radničkih partija sa prostora Jugoslavije ( SRP Hrvatske i SK BiH), SUBNOR Srbije, Društva Josip Broz Tito iz Rijeke i Banjaluke i druge organizacije i pojedinci poštovaoci lika i dela druga Tita. I pored pokušaja blaćenja lika i dela Maršala Tita od strane revizionista i baštinika poraženih kvislinških snaga iz Drugog svetskog rata na celom prostoru nekadašnje SFRJ a koje su danas na vlasti u svim marionetskim državicama koje su nastale raspadom socijalističke Jugoslavije, prisustvo velikog broja posetilaca predstavlja dokaz o dostignućima Jugoslavije na čijem čelu se nalazio Josip Broz Tito kome se i danas divi ceo svet.
---
PULA: POLOŽEN VIJENAC ISPRED TITOVE BISTE U POVODU 42. OBLJETNICE SMRTI
U PARKU NA RIVI. Pogrešno nas percipiraju kao društvo koje njeguje kult ličnosti. Fokus nam je na tekovinama i vrijednostima koje su postignute i kojima bi trebalo težiti u svakom civiliziranom društvu: poticanju solidarnosti među ljudima, razvoju školstva, zdravstva, znanosti, radničkih prava, rekla je Vilma Vlačić, potpredsjednica društva Josip Broz Tito Pula
04.05.2022 15:42 | Autor: Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ
Članovi društva Josip Broz Tito Pula i Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Pule danas su, u povodu 42. obljetnice smrti Josipa Broza Tita, položili vijenac ispred njegove biste u parku na rivi nazvanom po ovom vođi Saveza komunista Jugoslavije, doživotnom predsjedniku te države i jednom od utemeljitelja Pokreta nesvrstanih.
Prigodnim govorom prisutnima se obratio član Predsjedništva društva Josip Broz Tito Pula Davor Rakić, dok je član ovog društva Stojan Palalić recitirao pjesmu "Tito" koju je i napisao na godišnjicu državnikove smrti 4. svibnja 1980. godine.
Vilma Vlačić, potpredsjednica Društva podsjetila je da je Tito umro na današnji dan u 15.05 sati u ljubljanskom kliničkom centru.
- Što god tko mislio o Titu danas, njegova smrt bila je događaj s najvećim odjekom u tom trenutku povijesti. Na koji god način revizionisti danas tumačili povijesne događaje, neosporna činjenica jest da je 8. svibnja u Kući cvijeća na Dedinju - uz prisustvo 209 delegacija iz 127 zemalja, 700.000 ljudi te direktan televizijski prijenos pogrebne procesije u 58 država - sahranjen Josip Broz Tito. Poznato je i da Vatikan nikada, osim nakon Titove smrti, nije dao nalog da za bilo kojega državnika zvone crkvena zvona u cijelome svijetu. Idućih desetak godina na svaku obljetnicu njegove smrti točno u 15.05 sati širom Jugoslavije uključivale su se sirene te je svatko na mjestu gdje se zatekao minutom šutnje mogao odati počast Titu, izjavila je Vlačić.
Govoreći o "vremenima i klimi u kojoj živimo", kazala je da se već godinama u HRT-ovoj emisiji TV kalendar 4. svibnja ni jednom rečenicom ne spominje Titova smrt. Dodala je da je član društva Vladimir Kapuralin kao delegat otišao u Kuću cvijeća odati počast Titu.
- Moram napomenuti da se društva posvećena Josipu Brozu Titu pogrešno percipiraju kao društva koja isključivo njeguju kult ličnosti. Međutim, naš je fokus upravo na tekovinama i vrijednostima koje su postignute i kojima bi trebalo težiti u svakom civiliziranom i dobro uređenom društvenom poretku: poticanju solidarnosti među ljudima, razvoju školstva, zdravstva, znanosti, radničkih prava. Želimo da dobro školstvo i zdravstvo budu dostupni i pristupačni svima, bez obzira na materijalni status.
Koristim ovu priliku da pozovem ljude dobre volje čiji se sustav vrijednosti slaže s ciljevima našeg društva da nam se pridruže, poručila je Vlačić.
Ujedno je najavila Dane druga Tita u Fažani u subotu, 14. svibnja s početkom u 11 sati, kao i odlazak u Kumrovec na obilježavanje Dana mladosti 21. svibnja. Pozvala je zainteresirane za odlazak u Kumrovec da se obrate društvu čije se prostorije nalaze na prvom katu Rojca, Gajeva 3. To mogu učiniti u utorak, 10. svibnja od 16 do 19 sati ili putem e-maila Drustvo.tito.pu @gmail.com.
=== 4 ===
ODRŽANI 17. TITOVI DANI U FAŽANI
16. SVIBNJA 2022.
U subotu 14. maja, nakon dvogodišnjeg prekida uzrokovanog korona virusom, održana je tradicionalna manifestacija „17. Titovi dani u Fažani“ u organizaciji Udruga antifašističkih boraca i antifašista Tito Fažana, na kojoj su učestvovali članovi i simpatizeri ogranaka Društva „J. B. Tito“ iz istre, ali i pripadnici antifašističkih organizacija iz Italije, Slovenskog primorja i Liburnije.
Josip Broz Tito razvio je za života s Fažanom i Fažancima specifičnu interakciju, jer je Fažana bila najbliže, odnosno jedino službeno plovno polazište prema Brionskom otočju. Stoga je sasvim prirodno da je za mjesto održavanja „Titovih dana“ odabrana Fažana.
Susret je započeo izložbom u višenamjenskoj prostoriji općine Fažana uz prisustvo predstavnika lokalne uprave, predstavnika Zajednice Društava „J. B. Tito“ iz istre, predstavnika antifašista i autora dokumentarnog filma o Titu i rudarima Raše, Valtera Černjula.
Nakon toga, druženje je nastavljeno na otvorenom do kasnih popodnevnih sati, uz prigodan program koji je obuhvatio govore, recitacije, nastup učenika iz Vodnjana i muzički dio pojedinaca te zbora „Matko Brajša-Rašan“ i ženske klape „Praksa“.
S posebnim simpatijama pozdravljen je dobro raspoložen 101-godišnji general Ivan Mišković Brk rođen u Premanturi. Učesnik NOB-a od 1941. godine, poslije završetka rata i školovanja na Višoj vojnoj akademiji JNA, obavljao je više odgovornih funkcija od kojih su najprepoznatljivije bile: načelnik Službe bezbjednosti JNA, specijalni savjetnik predsjednika republike i vrhovnog komandanta oružanih snaga SFRJ za pitanja sigurnosti te sekretar Savjeta za poslove državne sigurnosti Predsjedništva SFRJ.
16. maj 2022
Vladimir Kapuralin
